U sredini najvećeg jezera na Plitvicama, Kozjaka ili Kozjeg jezera, nalazi se zeleni otok dužine 275 i širine 60 m koji nosi naziv “Štefanijin otok”.
Na ovom otoku mještani Plitvica su u prošlosti držali koze i ovce kako bi ih zaštitili od vukova, a legenda kaže da je jezero Kozjak dobilo ime prema kozama koje su se u njemu utopile kad su bježeći od vukova po nedovoljno čvrstom ledu prelazile s obale na Štefanijin otok.
Osim po legendi o kozama, otok Štefanija je poznat po Štefaniji od Belgije, habsburškoj princezi koja je 5. rujna 1888. godine posjetila Plitvička jezera. Bio je to važan dan u povijesti Plitvica jer su Plitvičkih jezera i okolica tada prvi puta u svojoj povijesti uređeni u turističke svrhe, a otok usred Kozjaka dobio je ime prema počasnoj gošći.
Tko je bila princeza Štefanija?
Princeza Štefanija bila je kćerka belgijskog kralja Leopolda II, a u povijesti je ostala zapamćena po svom nesretnom privatnom životu. Sa nepunih 17 godina udala se za temperamentnog i liberalnog Rudolfa od Austrije, sina austrijskog cara Franje Josipa I. i prijestolonasljednika Austro-Ugarske.
Bio je to dogovoreni brak bez ljubavi čija je svrha bila osiguranje muškog nasljednika krune, ali nakon rođenja prve kćeri Elizabete sve je pošlo po zlu. Rudolf je suprugu zarazio spolnom bolešću zbog koje više nije mogla imali djecu. Par se sve više udaljavao, a Rudolfova majka i najljepša žena svog doba, carica Sissi, prezirala je Štefaniju i smatrala je nedostojnom svog sina. S druge strane, Rudolf je postajao sve veći ovisnik o alkoholu i morfiju i imao je brojne ljubavne veze.
Štefanija i Rudolf, izvor: Wikimedia Commons
Najveća misterija 19. stoljeća
Samo godinu dana nakon posjeta Plitvičkim jezerima, princeza Štefanija je postala udovica u tragičnom događaju pod nazivom Afera Mayerling. Naime, Štefanijin suprug Rudolf zaljubio se u mladu barunicu Mariju Vetseru te je od pape zatražio poništenje braka sa Štefanijom. Nakon žestoke svađe s ocem koji je inzistirao da Rudolf prekine vezu s Marijom, 30. siječnja 1889. u lovačkom dvorcu Mayerlingu nedaleko Beča pronađena su tijela Rudolfa i Marije Vetsere. Prema službenom izvješću ljubavnici su zajedno počinili samoubojstvo, ali kasnija istraživanja pronašla su dokaze koji upućuju da je mladi par ubijen. Pošto je bečki dvor uništio ključne dokaze, prava istina o ovom događaju nikad nije otkrivena.
Posljednja krunska princeza carstva
Umjesto da postane carica, princeza Štefanija je ostala udovica sa samo 24 godine. Bila je zadnja krunska princeza carstva, a nakon smrti njenog muža, prijestolonasljednikom je imenovan carev nećak Franz Ferdinand. Udala se 1900. iz ljubavi za mađarskog grofa, ali ni tu njenim problemima nije bio kraj. Kćerka i otac su se odrekli Štefanije zbog “neprimjerne ženidbe” jer je odabrala supruga nižeg društvenog statusa. Napisala je autobiografiju: “Trebala sam biti carica” koju je carska obitelj godinama uspješno sprečavala da izađe u javnost, a objavljena je tek nakon propasti carstva.
Štefanija u Hrvatskoj
Princeza Štefanija voljela je putovati, a nakon posjeta Plitvičkim jezerima bila je česta gošća na Kvarneru. U Hrvatskoj i danas postoje mjesta koja su nosila ili nose njeno ime u spomen na brojne Štefanijine posjete našim krajevima.
U listopadu 1890. posjetila je planinarsku kuću na prijevoju Poklon, 922 metra nad morem, koja je tom prilikom nazvana prema njoj. Planinska kuća princeze Štefanije bila je otvorena cijele godine i početkom 20. stoljeća imala je godišnje do 2000 posjetitelja. Današnji hotel Imperial u Opatiji također je u početku nosio ime princeze Štefanije. Legenda kaže da je princeza Štefanija ovaj hotel darovala riječkom liječniku, kirurgu i političaru Antoniu Grossichu u znak zahvalnosti za operaciju slijepog crijeva.
Štefanijin otok na jezeru Kozjak danas se nalazi u privatnom vlasništvu i na njemu nisu organizirani turistički posjeti, ali posjetitelji Plitvičkih jezera mogu ga obići brodom.
Foto: Wikimedia Commons
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English