Karlovačka županija dala si je u zadatak da poboljša uvjete života na dijelu županije oko grada Slunja i susjednih općina. Taj program nosi naziv Slovinjska deklaracija koja je dobila ime po starom imenu grada Slunja, Slovin. Deklaracija obuhvaća sve segmente koji mogu popraviti kvalitetu života ljudi na tom području, koje je teško stradalo u Domovinskom ratu.
Zamjenica župana Martinom Furdek Hajdin u razgovoru za Karlovački.hr kaže kako je Slovinjska deklaracija “provokativan, prilično složen i slojevit termin” i jedna od jedanaest točaka na kolegiju župana kojom se bave unazad pet, šest godina.
“Postojao je jedan vapaj ovog područja, a to je grad Slunj i okolne općine, gdje je život uvijek bio surov, ali nakon Domovinskog rata rapidni pad kvalitete života bio je očit. Ljudi s tog područja počeli su ukazivati na probleme, koji tamo postoje i tako je nastao taj termin Slovinjska deklaracija. Ime je po starom gradu Slovinu, a to je ustvari stari grad Slunj. Slunj je jedini grad na tom području, ostalo su općine, pa je odlučeno da se taj cijeli kraj zove Slovinje i tako je nastala Slovinjska deklaracija. Uz grad Slunj, tu su općine Cetingrad, Rakovica, Krnjak, Plaški, Saborsko, Rakovica i Vojnić. Da to ne bi bila priča, koliko je problematičan život na tom području, mi smo radili jednu studiju i analizu postojećeg stanja, gdje smo pokušali kroz neke vidljive parametre pokazati da zaista postoje evidentni problemi. Nismo samo isticali probleme nego smo ponudili i način kako te probleme riješiti. Nastala je cijela knjiga pod nazivom Slovinjska deklaracija”, kaže Martina Furdek Hajdin.
Dodala je kako su u Deklaraciju uključili i susjedne općine u Ličko-senjskoj županiji, Plitvička jezera, i u Sisačko-moslavačkoj županiji Topusko, a prije toga i Gvozd.
“Jednostavno je statistika u tim područjima jednako loša, kao u našem području. Sugestija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije bila je da se fokusiramo samo na područje naše županije i utvrdimo što je tu toliko loše. Mi smo uspoređivali gospodarske i demografske parametre Karlovačke županije u odnosu na neka druga područja u Hrvatskoj i na samu Republiku Hrvatsku”, rekla je Furdek Hajdin i iznijela zabrinjavajuću statistiku Karlovačke županije.
“Vrlo često konkuriramo s Ličko-senjskom županijom na zadnjem i predzadnjem mjestu. Međutim, brojke su egzaktne i vrlo su jasni pokazatelji problematike. Pad broja stanovnika najveći je problem. Na području Slovinja od 1991. godine nestalo je 60 posto stanovnika. Za usporedbu, sama Hrvatska za koju govorimo da ju je zadesio trend iseljavanja i loša demografska slika izgubila je 14 posto stanovnika. Znači, ovo je područje četiri puta gore od prosjeka Hrvatske. Tu je prosječna starosna dob 45 godina, a u Hrvatskoj je 41 godina. Stopa negativnog prirasta gotovo je 12 posto i to je tri puta lošija slika od same Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je ispod deset stanovnika po kvadratnom kilometru, a prosjek Republike Hrvatske je 72 stanovnika po kvadratnom kilometru”, rekla je zamjenica župana.
“Prosječna stopa nezaposlenosti je 36 posto, a u Hrvatskoj je prosjek 11,12 posto. Prosječna neto plaća na području Slovinja je 3.500 kuna, a u Hrvatskoj je prosječna plaća krajem 2018. godine bila 5.400 kuna. Usporedili smo sve ove brojke s gradovima Kninom, Vukovarom i Dubrovnikom. Uzeli smo ta tri grada, jer su oni na granici naše države, stradali su u Domovinskom ratu i isto su se tako trebali dići iz pepela. Dubrovnik više tu ne spada, jer je postao pravo gospodarsko čudo. Naš kraj oko Slunja puno je lošiji i od Knina i od Vukovara”, kaže Furdek Hajdin.
Na pitanje koji su konkretni potezi u provedbi Slovinjske deklaracije, Furdek Hajdin kaže kako je dva dana prije održavanja sjednice Vlade u Karlovcu Ministarstvo regionalnog razvoja donijelo je odluku o izradi intervencijskog plana za to područje. Dokument obuhvaća analizu i stanje života na području, no mora ponuditi i projekte kojima će doći do promjena na tom području. Na osnovu tih projekata odredit će se i sredstva za te projekte. To je prilika za nas. Karlovačka županija dat će podršku u administrativnom smislu. Svaki tjedan smo u jednoj od tih jedinica lokalne samouprave”, rekla je zamjenica župana dodajući kako se već vide pozitivni pomaci. “Mislim da se bolji život već sada rađa. Popravlja se struktura stanovništva u Rakovici, Plaškom i Cetingradu, pa i u Vojniću. To je samoživi kraj. Mislim da se bolji život rađa, na čelu tih općina su mladi ljudi, kojima treba dati poticaj. Tu mora pomoći Karlovačka županija, ali i država, kao što pomaže Slavoniji”, zaključila je Furdek Hajdin.
Izvor: Karlovački.hr | Foto: Karlovacki.hr
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English