KolumneSvemu unatoč

Šetači i spavači

Na lopti šarenoj zvanoj Zemlja moglo bi živjeti četverostruko više ljudi nego ih je danas, ali nam je opet nekako tijesno. Kao da se namjerno stvara psihoza nedostatka životnog prostora, valjda poradi lakšeg opravdanja borbe za svakim pedljem zemlje, pa i onim pustinjskim ili smrznutim, koji dobrim dijelom ispod površine skriva crno blago.

Nije mi namjera analizirati geostratešku politiku bilo koje države, najmanje naše, iako bih naše i mogao, jer je, ruku na srce, nema. Kod nas se sve događa stihijski, od danas do sutra, pa makar neki htjeli da smo važni faktor, da ne kažem čimbenik, sigurnosti u regiji i šire. Tako se spominju razne asocijacije, kao, dobro nam je dosad išlo s njima. Malo istok, malo jugoistok, malo ova ili ona transverzala, te Baltik, te Jadran, te Alpe, te Dunav. Jedini problem može biti spominjanje Drine, rijeke a ne cigareta, naravno. U nju na glas ne diraj, pa makar se molio Drinskim mučenicama ili divio ljepoti višegradske ćuprije.

Neću ni o preteškim temama, ipak nije ponedjeljak, a nije ni (bio)etički krasti kolegi građu. Umjesto o strategiji, malo ćemo o nama. Kod nas nikad ništa nije komplicirano, ako znaš brojati barem do sedamdeset šest. Mi Hrvati (nije navijačka) postajemo iz tjedna u tjedan sve dostatniji samima sebi, što može biti i prednost, jer se bolje upoznajemo i razotkrivamo. Lakše se ne razumijemo i teže se razumijemo i nema nam ravnih među nama samima. Naše su glavne aktivnosti šetnja i spavanje. Dok jedni šeću u povorkama, drugi spavaju i obratno. Šetači idu ulicama i nose transparente, pa tako postaju transparentni, a, priznat ćete, kod nas je transparentnost uvijek bila problematična. Spavači spavaju snovima pravednika, ponekad i hrču, sanjaju lijepo ili imaju noćne more. Svejedno, probude se mamurni u svojoj domovini blizu brdovitog Balkana i otvorenih očiju ne vide dalje od nosa. A institucije rade svoj posao, do godišnjeg. Ili do sljedećih izbora, dakle do godišnjeg.

Lipanj nam često donese dobre vijesti. Spoznamo da je Lijepa naša puna odlikaša koji se preko noći pretvaraju u ponavljače, svim reformama i geostrategijama usprkos. Dobro nam ide s loptom (i s lopatom također), od Pariza do Pariza pogotovo. Valjda stoga što u tim trenutcima ne šećemo, nego trčimo, ne spavamo nego budni iščekujemo finale. Plešemo i po staroj špiljskoj navadi palimo baklje, skačemo od sreće, jedemo parizer, polijevamo se pivom i ne marimo za sutra. A more se grije i čeka Čehe.

Možda je vrijeme za novi slogan turističke zajednice. Hrvatska – puna života kakav je nekad bio. Ili – danas smo tu, a sutra tko zna gdje.

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara


Foto: media.licdn.com

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close