Dom

Kada se i zašto orezuju voćnjaci i vinogradi?

Danas rezidbom nazivamo niz praktičnih postupaka kojima, u manjoj ili većoj mjeri, reduciramo broj rodnih pupova na voćkama ili vinovoj lozi. Ovaj sustav koristi se već od uzgoja u prvoj godini nakon sadnje, pa sve do kraja životnoga vijeka trajnog nasada. Rezidbom podrazumijevamo uporabu oštrog voćarskog alata i pribora uz pomoć kojih odstranjujemo suvišne grane na voćkama ili rozgvu na trsovima


Iako se pod rezidbom podrazumijevaju spomenuti postupci u trajnim nasadima koje možemo izvoditi i ljeti (dok su mladice još nedozrele – tzv. zelena rezidba), generalno ipak za (glavnu) rezidbu držimo onu koju izvodimo tijekom zimskog mirovanja voćaka i vinove loze. Ovu zadnju zovemo još i zimska rezidba ili “rez u zrelo” jer su tada svi (tijekom protekle vegetacijske sezone) jednogodišnji izboji (mladice) već potpuno zreli i odrvenjeli. Pa ipak, iako zimsko mirovanje u trajnim nasadima započinje već nakon opadanja lišća, nije dobro započeti rezidbu prije polovice mjeseca prosinca (za kontinentalnu RH). I početak i krajnji rok za završetak rezidbe u priobalnoj Hrvatskoj pomiče se 30-ak dana ranije.

Budući da voćke kreću s bubrenjem pupova i porastom mladica prije nego vinova loza, krajnji rokovi za završetak rezidbe trebaju u voćnjacima biti gotovi skoro 30 dana ranije nego kod vinove loze. Okvirno, voćke bi trebale biti orezane najkasnije do 1. ožujka, a vinova loza svakako prije 1. travnja. Ovaj završetak rezidbe i kod voćaka i kod vinove loze vrijedi za kontinentalnu RH, iako i ovdje imamo znatnih klimatskih razlika u istoj godini, tako da npr. krajnji rokovi koji vrijede za grad Ilok i okolicu mogu u Pregradi ili Sv. Urbanu biti produženi za otprilike 10-12 dana. Isto tako, značajne varijacije u klimatskom scenariju u različitim godinama čine razliku početaka i završetaka rezidbe od godine do godine.

Svi voćari i vinogradari koji nemaju velike proizvodne površine pod trajnim nasadima mogu rezidbu izvršiti u manjem vremenskom razdoblju te bi trebali nastojati orezati svoje voćke ili vinovu lozu što bliže krajnjim rokovima. Ovo stoga što se ovakvom odgodom rezidbe može prisiliti biljku da krene s bubrenjem pupova i početkom porasta mladica za nekih 2-3 dana. Taj zastoj u rastu nije značajan osim u uvjetima kasnih proljetnih mrazeva kada je presudno da tijekom pojave mraza biljka bude u fazi pupa, a nikako sa zeljastim vrhom koje u svom meristemskom tkivu sadrži više vode nego neotvoreni pup. Budući da voda u smrzavanju širi svoj volumen za 1/11 (oko 9%), staničje s vodom (u citoplazmi) tada bubri iznad granice pucanja stanične opne, pa se šteta vidi u promjeni boje (nije više živozelena nego tamna) te promjeni staničnog tlaka (turgora) kada vrh ne stoji čvrsto nego se objesi.

Za rezidbu su nam potrebne voćarske (a u vinogradima vinogradarske) škare, ručna pila, rukavice, zaštitni premaz za rane nastale rezidbom, voćarska hifa (za zaglađivanje novonastalih rana), decilitar 70%-tnog alkohola i malo vate (za dezinfekciju sječiva na alatu za rezidbu) i prikladna odjeća i obuća. Ponekad pri rezidbi voćaka veće visine potrebne su i laganije ljestve. Umjesto ljestava u modernim se nasadima voćaka koriste samohodne platforme sa stajalištima za noge na različitim visinama od tla.

Da bismo ispravno rezali, postoje temeljna pravila :

  • poznavanje uzgojnog oblika voćke (ili vinove loze) i to od formiranja uzgojnog oblika do znanja o rezidbi u već formiranom nasadu;
  • prepoznavanje pupova – jer kod voćaka osim rodnih postoje još i lisni, terminalni (vršni), lateralni (postrani ili bočni) te spavajući (latentni) pupovi. Kod vinove loze, na jednogodišnjoj (rodnoj) rozgvi (zrelom ljetorastu), na svakom nodiju (zadebljanju ili koljencu) osim glavnog (rodnog) pupa postoje i dvije suočice (s nešto smanjenom rodnošću u odnosu na glavni pup) kojima je funkcija da potjeraju tek ukoliko glavni pup strada (od tuče, mraza ili mehaničkog oštećenja). Stoga nam, ako je glavni pup OK, suočice nisu potrebne, pa ih – ako potjeraju uz već potjerali glavni pup – obavezno odstranjujemo kao tek potjeralu zeljastu mladicu, no nikako ne tijekom rezidbe;
  • poznavanje tehnike reza uzimajući u obzir i makar djelomično poznavanje fiziologije kretanja sokova u biljkama trajnih nasada. Ovo ponajprije radi shvaćanja prirodnih prioriteta u odabiru biljnog forsiranja porasta novih mladica, kako bismo prepoznali zašto nam je neka mladica važnija od druge, te zašto će neku mladicu biljka uporno favorizirati, dok će neku drugu još upornije deprimirati u rastu;
  • znanje o fizici sila, momentu (moment = sila x krak) te osnovama ergonomije. Ovo stoga kako bismo u nekom jediničnom vremenu imali (količinski) najveći mogući radni učinak, uz minimalno opterećenje mišića podlaktice i šake te uz istovremeno što manje naprezanje ligamenata i tetiva. Također i kako bismo izbjegli bolne žuljeve na prstima i dlanu ruke;
  • poznavanje važnosti ostavljanja minimalnog broja novih rana nastalih neposredno nakon rezidbe kao i o poželjnom obliku tih rana;
  • poznavanje važnosti oštrine sječiva na alatu za rezidbu; te
  • poznavanje važnosti premazivanja novih rana zaštitnim premazom ubrzo nakon rezidbe.

Sedam je važnih razloga zašto uopće orezujemo trajne nasad

Razlog 1:
Redovitom rezidbom izbjegavamo neredovitost u rađanju i kod voćaka i kod vinove loze (dobivanje redovitih uroda svake godine)

Još od vremena velikih kultura Asiraca i Sumerana naovamo, postoje brojni povijesni dokumenti koji svjedoče o dovitljivosti i naporima voćara kojima su savladavali brojne probleme uzgoja, njege i unapređenja voćarske proizvodnje. Tako je između ostalih, voćare od vremena kulture Mezopotamije pa do antike mučio problem alternacije u rađanju voća. Naime utvrđeno je da brojne voćne vrste (većina njih, no ne i sve), nakon prestanka juvenilnog razdoblja, kada prerastu u fertilnu dob, izražavaju pojavu izmjenične rodnosti, u parnim i neparnim godinama – što zovemo alternacijom. Ovom problemu doskočeno je u najranijoj povijesti uzgoja voća najprije primitivnom rezidbom, koja se do danas razvila u vrlo sofisticiran i složen sustav.

Razlog 2: Bolja skladišna sposobnost voća (produljenje vremena prodaje)

Budući da u nekoj vegetativnoj sezoni korijenov sustav voćke ima ograničenja u količini iz tla izvučenih minerala, nije svejedno hoćemo li od te voćke tražiti umjeren ili visok urod plodova. Ovo stoga što će u slučaju neopravdano velikih prinosa plodovi biti siromašniji u mineralima te će imati slabiju sposobnost dobrog očuvanja svoje kvalitete u skladištima nakon berbe.

Razlog 3: Dugotrajnost nasada (ušteda u krčenju starog nasada i sadnji novog)

Također, rezidbom omogućujemo duži životni vijek voćkama i vinovoj lozi ponajprije zbog manjih naprezanja i iscrpljivanja u rađanju (kao što vjerojatno krava koja daje manje mlijeka živi duže i pod manjim je stresom).

Razlog 4: Manja potreba za učestalijim prskanjima sredstvima za zaštitu bilja (doprinos ekologiji)

Kako orezani trs ili voćka ima više svjetla, “više zraka” i manja je vlaga u mikroklimi te biljke, puno teže će se steći uvjeti za nastanak biljnih bolesti kao i napade štetnika.

Razlog 5: Plodovi slađi, krupniji i dosežu veću jediničnu cijenu (ekonomski dobitak)

Isto tako, pravilnom rezidbom smanjujemo zasjenjivanje listova pa su oni duže osvijetljeni sunčanim zrakama, stoga je u njima viša razina fotosinteze. Posljedica ovoga je intenzivnija produkcija šećera.

Razlog 6: Brža berba i konkurentnost na tržištu (raniji priljev novca)

Ranije dosezanje optimalne razine šećera u plodovima (voća i grožđa) omogućuje raniju berbu. Ovim se postižu dva efekta: a) izbjegavamo kasne berbe kada je vrijeme hladnije pa radnici imaju veće radne učinke u berbi (ekonomski dobitak i očuvanje zdravlja radnika) i b) zbog ranije berbe plodovi mogu brže na tržište gdje još nemaju dovoljno jaku konkurenciju pa se i brže prodaju i po boljoj cijeni.

Razlog 7: Manja potreba tijekom hladnih i surovih zima (dobitak u smanjenju mogućih šteta)

Ispravnom rezidbom omogućujemo biljci pravilnu distribuciju novostvorenih asimilata. Time joj omogućujemo bržu ligninizaciju (odrvenjivanje) tkiva pa biljka puno spremnija ulazi u zimsko mirovanje, a sadrži i veće količine gradivih elemenata u drvetu (posebice kalija), čime može izdržati i natprosječno hladnu zimu.

Rezidba je jedan od najvažnijih poslova u trajnim nasadima. Njome utječemo na velik broj za biljku važnih životnih procesa. Više od ovoga možete saznati od naših djelatnika specijalista za voćarstvo i vinogradarstvo (sada savjetnika za hortikulturu) u uredima Savjetodavne službe po svim županijama u RH. Još više možete saznati na terenu, prilikom posjeta naših djelatnika u vaše trajne nasade. Najviše o ovoj temi možete saznati osobnim sudjelovanjem u zimskim školama rezidbe koje također u okviru svojih redovitih poslova izvodimo u Savjetodavnoj službi u podružnicama na terenu.

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara


Izvor / Foto: agrobiz.hr

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close