Sava je puna arheoloških nalazišta

U pet metara dubokom koritu rijeke Save kod Slavonskog Broda ronioci su otkrili da je na tom mjestu prije gotovo četiri stoljeća potopljen brod nekog trgovca kućanskom keramikom. O tome govori impozantna količina dobro očuvanih posuda, zdjela i ćupova, pomiješana s drvenom građom koja nalikuje na grede ili možda kostur davno potopljenog riječnog broda. Hrpa rasutog materijala na dnu Save bila je neobično čista.

Pretpostavlja se kako je predmete od oštećenja čuvao debeli sloj mulja. Pokrov su vjerojatno podigle velike vode u svibnju prošle godine i tako ogolile nalazište, donijevši tako nakon 400 godina vijest o potonuću. Može li se nakon tog neočekivanog otkrića govoriti o Savi kao potencijalno bogatom arheološkom nalazištu? Povjesničar Petar Bašić uvjeren je da može, i to iz puno starijeg doba od onoga iz kojeg potječu pronađene posude.

Rimska Marsonia prostirala se do pola današnje Save jer rijeka na tom području tako zavija da jednostavno “jede” svoju lijevu obalu. U posljednjih 300 godina obala se sasvim sigurno pomaknula desetak, a u zadnjih 2000 godina i stotinjak metara, tako da je Sava vjerojatno puna arheoloških nalazišta. Međutim, kako Sava nosi, stvari koje su završile u njoj danas su vjerojatno razvučene kilometrima nizvodno – kaže Bašić.

On podsjeća kako se u brodskom muzeju i danas čuva knemida,svečani štitnik za nogu rimskog legionara, koja je također pronađena u Savi i koja je do otkrića rimske vojne diplome bila najveći nalaz iz rimskog doba. Što se pak tiče pronađenih posuda, Bašić pretpostavlja kako bi one mogle potjecati s nekog mola, pristaništa ili pak potonulog broda, vjerojatno galiota iz 17. stoljeća ili broda s latinskim jedrom kakvi se na rijekama koriste više od dvije tisuće godina.

Nama su galioti poznati kao veslači na brodovima, ali galiot je i naziv za malo plovilo na nekoliko vesala ili na četvrtasto ili trokutasto latinsko jedro, kakvi su se upotrebljavali na rijekama u francuskoj i sjevernoj Italiji. Brodovi s trokutastim jedrom korišteni su u doba egipatskih faraona i turskih sultana, pa zašto ne i kod nas – dodaje Bašić.

U Muzeju brodskog Posavlja oduševljeni su tim vrhunskim povijesnim nalazom, jer sličnih u kontinentalnoj Hrvatskoj do sada nije bilo. Štoviše, u brojnim nalazištima nikada prije nisu nađeni predmeti sa sličnim oznakama. Stoga će biti vrlo zanimljivo otkriti o čemu je zapravo riječ. – Posude potječu iz 17. stoljeća i grube su fakture. Ne znamo gdje su izrađene, ali identični predmeti postoje i u Beogradu. Moguće je kako je posrijedi početak priče o trgovačkom putu Savom koji je postojao od davnina – kaže kustosica Ivana Artuković Župan.

---

Tekst: vecernji.hr
Foto: ansamed.info