Ruđerovcima donacije za genetiku i nanotehnogiju

LIKACLUB

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, Dr. sc. Zoran Džolić i dr. sc. Đurđica Ugarković, dobili su 200.000 kuna donacija od Zaklade Adris za inovativne i društveno korisne projekte u području evolucijske genetike i nanotehnologije u službi zdravlja, koji su izabrani među 10% najboljih projekata u kategoriji “Znanje i otkrića”.


U sklopu nagrađenih projekata znanstvenici će istraživati kako promjene u okolišu utječu na naše gene i potomstvo, te kako uz pomoć adenovirusa kreirati nanočestice koje bi u budućnosti pridonijele razvoju novih metodologija detekcije virusa i drugih patogenih organizama.

”Kao što se može zaključiti iz naslova projekta Priprava višenamjenskih (bio)nanosustava – interakcija zlatnih nanočestica s adenovirusnim vektorom, naš je cilj proširiti saznanja o interakcijama između anorganskih nanočestica i patogenih organizama, poput virusa. Posebno ćemo se usmjeriti na mogućnost upotrebe adenovirusa tip 5 koji bi nam trebao poslužiti kao predložak za usmjerenu organizaciju zlatnih nanočestica.” – objašnjava dr.  Džolić.

Naime, virusi su uzročnici mnoštva poznatih i opasnih bolesti, ali zbog njihove promjenljivosti i minijaturnosti, istraživanje virusa i danas predstavlja pravi izazov za znanstvenike.

”Mogućnost kreiranja nanočestica koje bi pratile viruse, a da su uz to dovoljno diskretne da ne utječu na ponašanje virusa, odnosno njihovu sposobnost da zaraze domaćina, revolucionirala bi istraživanja tih patogena.” – objašnjava dr. Džolić.

Naime, virusi su tijekom milijardi godina evolucije usavršavali mehanizme pomoću kojih mogu ući u živu stanicu, a neki od njih i integrirati svoj genski materijal u genom stanice, te omogućiti ekspresiju njima unesenih gena. Znanstvenici su to iskoristili na način da iz genoma virusa izrežu gene koji čine virus opasnim za bolesnika, a u genom virusa uklope genski materijal koji žele dostaviti u stanicu. Ovo  je izuzetno značajno kad su u pitanju ciljane terapije. Produbljivanje znanja o virusnim vektorima trebalo bi u budućnosti učiniti gensku terapiju virusima jednostavnom, učinkovitom i sigurnom metodom liječenja.

‘Osim što bi se kreirane nanočestice mogle koristiti kao vektori za prijenos gena, kao nosioci lijekova ili vakcine, ovako modificirane nanočestice mogle bi se koristiti i kao markeri ili senzori u temeljnim istraživanjima životnog ciklusa patogena, odnosno razvoju novih metodologija detekcije virusa i drugih patogenih organizama.

Dugoročni cilj ovog projekta jest upotrebom zlatnih nanočestica i adenovirusnh vektora razvitifotokontrolirani višenamjenski nanosustav koji bi mogao značajno pridonijeti razvoju inovativnih genetskih terapija.” – zaključuje dr. Džolić.

Dr. sc. Đurđica Ugarković i njezin tim iz Laboratorija za evolucijsku genetiku IRB-a će tijekom sljedeće dvije godine u svojem istraživanju pokušati odgovoriti kako utjecaj okolišnih čimbenika  utječe na metaboličku aktivnost gena te ustanoviti da li se nastale promjene prenose na potomstvo.

Naime, ljudi su kao i svi drugi organizmi na Zemlji izloženi različitim vanjskim utjecajima. Takvi različiti utjecaji iz okoliša, poput termičkog stresa, često izazivaju epigenetičke promjenekoje se onda odražavaju na aktivnost gena i metabolizam organizma.

Promjene koje nastaju tijekom životnog vijeka određenog organizma, pa tako i čovjeka, nose bitnu informaciju o djelovanju okoliša na taj organizam. Ta informacija, u nekim slučajevima, može biti od ključnog značaja za potomke te imomogućiti da se što bolje prilagode na uvjete u okolišu.

Znanstvenici će se u ovom istraživanju posebno usmjeriti na dio kromosoma koji je osobito osjetljiv na promjene u okolišu. Riječ je o heterokromatinu, čvrsto upakiranom dijelu DNK koji dolazi u više varijanata te je definiran epigenetičkim biljezima, a njegova struktura je osobito osjetljiva na promjene u okolišu.

”Očekujem da će istraživanje u sklopu projekta značajno doprinijeti objašnjenju mehanizama kojima okoliš, putem epigenetičkih modifikacija, dovodi do promjene aktivnosti gena, odnosno do fizioloških promjena koje se mogu prenijeti na potomstvo. Budući da mnoge od tih promjena mogu utjecati na zdravlje, potrebno je proučiti mehanizme koji do njih dovode, kako bi se štetne promjene mogle izbjeći ili eventualno popraviti.” – zaključuje Ugarković.

U svom radu znanstvenici će koristit moderne molekularno–biološke i bioinformatičke metode, a  kao eksperimentalni modalni organizam korist će kukac brašnar Tribolium castaneum.


Tekst: vidi.hr

 

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u