RAZGOVOR Davor Dijanović komentirao Plenkovića, Starčevića i Milanovića: Bez jake Like nema ni jake Hrvatske

O aktualnim političkim temama na nacionalnoj razini, ali i poziciji Karla Starčevića na sljedećim parlamentarnim izborima, razgovarali smo s političkim komentatorom i voditeljem podcasta Davorom Dijanovićem.

Kako komentirate izbore u HDZ-u? Tko će pobijediti i što to znači za Hrvatsku?

Smatram kako je vrlo izgledno da će pobjednik unutarstranačkih izbora biti sadašnji predsjednik stranke Andrej Plenković. HDZ-ovci, naime, u pravilu ne diraju svoje velike i drage vođe sve dok im ovi osiguravaju beriva i sinekure. S druge strane, ako Plenković na jesen ne održi HDZ na vlasti, u ovoj ili onoj političkoj kombinaciji, jasno je da će ga isti oni koji ga sada bezrezervno podupiru smijeniti u roku kad si rekao keks.

Izazivački triumvirat Miro Kovač-Davor Ivo Stier-Ivan Penava nije potpuno bez izgleda, ali su oni dosta manji i uglavnom se mogu svesti na načelo jedan čovjek jedan glas. I tu, međutim, situacija nije čista jer je nepoznato koliko HDZ uopće ima članova s pravom glasa.

HDZ je najmoćnija hrvatska stranka koja je 22 od 30 godina na čelu hrvatske države. Neovisno što mislili o toj stranci nije, dakle, svejedno tko će biti na njezinu čelu. S Plenkovićem na čelu HDZ ima dvije opcije: gubitak parlamentarnih izbora i odlazak s vlasti ili ostanak na vlasti u okviru velike koalicije koja će biti moguća samo ako će i HDZ i SDP ostvariti loše rezultate. U slučaju promjene stranačkog vodstva u HDZ-u širi se poslijeizborni koalicijski potencijal stranke. Veća je, naime, vjerojatnost da bi opcija pod Škorinim kišobranom koalirala sa sadašnjom opozicijom u stranci, nego s Plenkovićem.

Situacija s HSP-om Karla Starčevića i vaša očekivanja od njihove pozicije na parlamentarnim izborima? Hoće li HSP koalirati ili ići na parlamentarne izbore s Miroslavom Škorom? Bi li to bilo ispravno?

Kao autor koji je odrastao uz pravašku literaturu, bio bih vrlo sretan da je HSP danas respektabilna politička stranka koja bi predvodila suverenističku opciju u Hrvatskoj, no na žalost nije. HSP ima gradonačelnika Gospića, gosp. Karla Starčevića, no on se na toj poziciji nije našao zahvaljujući snazi HSP-a, nego zbog svoje prepoznatljivosti na području Like. Slijede izbori unutar HSP-a gdje će se birati kompletno novo vodstvo osim predsjednika stranke. Vidjet ćemo hoće li doći do kakvih promjena, hoće li se vodstvo osnažiti s novim, kvalitetnim i prepoznatljivim ljudima, no osobno sam vrlo skeptičan glede mogućnosti da će HSP više ikada postane relevantan politički faktor.

Od HSP-a je danas ostalo samo ime. Stranka će vjerojatno izići na parlamentarne izbore u okviru neke šire koalicije, no sumnjam da će se tu raditi o pokretu od Miroslava Škore. HSP Škorinoj opciji ne donosi gotovo nikakav politički kapital. Skeptičan sam glede mogućnosti da i snažnije opcije na desnici i centru, kao što su Hrvatski suverenisti ili Most, budu svi na Škorinoj listi. Često se spominje da zajedništvo na desnici nema alternative, no to je tako dok ne dođe do slaganja lista za Hrvatski sabor. Apetiti su veliki, a dobrih pozicija je malo. A i Škori nije u interesu da na svojoj listi ima mnogo onih koji mu uzimaju mjesta na listama, a imaju upitan glasački potencijal. Pustimo se pripovijesti o idealima i programima, politika je, na žalost, prvenstveno pragmatika.

Čeka li nas velika koalicija, i tko bi bio bolji premijer, Bernardić ili Plenković? Ili netko treći?

Za početak treba istaknuti kako će HDZ, s obzirom na vrlo jasne trendove, vrlo vjerojatno izgubiti parlamentarne izbore. Ako Plenković ostane na čelu stranke tim više, a budući da je on dao izjavu da ne želi koalirati s „ekstremnom desnicom“ (a i pitanje je bi li ta opcija htjela koalirati s njime), HDZ-u kao jedina opcija za ostanak na vlasti preostaje koaliranje sa SDP-om. SDP-u je cilj gola vlast kao 2000. i 2011., a velika koalicija zadnja mogućnost, ako ne bude drugačije mogao doći na vlast. Mogućnost formiranja velike koalicije ovisit će, dakle, o političkoj konjukturi nakon izbora i moguća je ako ni HDZ ni SDP ne budu mogli sastaviti vlast s nekim manjima strankama.

I HDZ i SDP po mome dubokom uvjerenju nisu vodili dobru politiku u posljednjih 20 godina, tako da u spajanju dvije loše platforme vidim samo mogućnost multicipliranja loše politike. Velika koalicija je siguran recept da još 200 000 ljudi u kratkom roku napusti Hrvatsku. Rješenje po meni nije niti u jednoj sada postojećoj velikoj stranci jer su sve dio klijentelističkog monstruma koji paralizira sve kreativne čimbenike u Hrvatskoj i nepravdom koju generira tjera ljude van. U Hrvatskoj se ništa ne će promijeniti sve dok pravosuđe funkcionira kao instrument politike. I zato zahtjev za reformom pravosuđa i za smanjivanjem poreza koji služe kao uhljebarina za stranačke mašinerije trebaju biti dva osnovna zahtjeva za hrvatsku budućnost.

Kako ste zadovoljni vašim podcastom? Koja tema je dosad bila najslušanija?

S obzirom na to da se, za sada, radi o audio, a ne video obliku, zadovoljan sam s onime što je do sada učinjeno. Snimljeno je 11 epizoda koje su slušane 2300 sati, a YouTube kanal ima oko 600 pratitelja. Na podcastu se bavim unutarnjom politikom, ali i geopolitičkim temama, a želja mi je povremeno snimati i emisije o temama iz područja filozofije i književnosti. Osim mojih komentara, povremeno razgovaram i sa zanimljivim sugovornicima. Naravno, ljudima je najzanimljivija dnevna politika pa je najviše bila slušana emisija u kojoj sam komentirao Beljakovu izjavu o ubojstvima političkih emigranata.

Kako komentirate prve korake novog predsjednika Zorana Milanovića? Što očekujete od njegovog rada u sljedećih pet godina?

Na vanjskopolitičkome planu ohrabrujuće je što prva dva inozemna posjeta Zoran Milanović imao u Sloveniji i Austriji, dakle na području srednje Europe. S druge strane, nisu ohrabrujuće najave koje se odnose na ignoriranje Inicijative triju mora i na ne-suradnju s državama Višegradske skupine. Na unutarnjem političkom planu Milanović je do sada imao samo jedan potez koji se odnosi na osudu spaljivanja krnje u Imotskom. Milanović je tom prigodom pozvao na djelovanje organa kaznenog progona što je direktno upletanja izvršne u sudsku vlast i u demokratskim se državama smatra nedopustivim.

Ako bismo Milanovićevu predsjedničku politiku prognozirali na temelju njegova mandata na funkciji predsjednika Vlade, onda bismo mogli očekivati samo kiselo grožđe. No idemo pričekati i procjenjivati njegovu politiku prema budućim potezima. Nisam pritom naročito optimističan.

Po Vašem mišljenju, s obzirom da pratite i saborske rasprave, kako komentirate rad saborskih zastupnika iz Ličko-senjske županije (točnije, tog dijela devete izborne jedinice)?

Pratim, naravno, saborske rasprave, ali sve manje. Sabor se s vremenom pretvorio u brbljaonicu i glasačku mašinu velikih stranaka. Razina komunikacije u Saboru ispod svake je razine, a ako usporedimo profile ljudi u prvim sazivima Sabora nakon demokratskih promjena i danas možemo zaključiti kako se radi o velikome padu kvalitete. Kao i zastupnici iz drugih krajeva Hrvatske, tako i zastupnici iz Like imaju vrlo ograničene mogućnosti utjecanja na bitne političke odluke. Naravno, to ne znači da ne bi trebali biti aktivniji nego što jesu.

Lika je u ranom srednjem vijeku bila centar Hrvatske, a kasniji turski, i ne samo turski zulumi demografski su opustošili te krajeve. Mnogo sam puta prolazio kroz Liku i mogu reći da se radi o iznimno lijepome kraju s velikim turističkim i gospodarskim potencijalima. Ličani su dobri i radišni ljudi, ali je kao i ostali krajevi Hrvatske i Lika žrtva loših i nesposobnih politika. Lika povezuje unutrašnjost Hrvatske s primorjem i na neki je način žila kucavica naše države. Nema Hrvatske bez Like. I upravo se na primjeru Like pokazuje kakvu politiku vode državne vlasti. Bez jake Like nema ni jake Hrvatske.

 

---

Foto: Facebook