Radost i blagost Uskrsa po lički

Osim Božića Uskrs je jedini blagdan koji okuplja obitelji. Blagdan slavljenja Uskrsnuća Isusova unosi u domove blagost, mir i zajedništvo. Uz ovaj blagdan vezani su brojni običaji, iako su svi oni naizgled slični, svako mjesto ipak ima “ono nešto” što ga razlikuje od drugih.

Uskrs u Lici uvijek je bio poseban, a pripreme za njega trajale su i po nekoliko dana. Pripreme zapravo počinju još na dan cvjetnice. Dan prije Cvijetnice djevojčice bi ubrale proljetno cvijeće i natopile ga u lavor sa vodom kako bi se ujutro na dan cvijetnice u njemu prve umile. Vjeruje se da je to doprinosilo ljepoti i čistoći lica, u cvijeću se umivala cijela obitelj . I danas se taj običaj umivanja njeguje u mnogim obiteljima , a zašto i nebi , osjećaj je poseban. Za vrijeme umivanja izgovaralo bi se “Da uvik buden lipa, zdrava i rumena“. Umivanjem u cvijeću započele bi pripreme odlaska na misu. Nosile su se grančice za blagoslov. Značenje blagoslovljenih grančica bilo je veoma važno za svaku kuću. Vjerovalo se da čuvaju zdravlje obitelji i štite kuću, stoku i polja od vremenskih nepogoda. Zato je svaka obitelj nosila grančice na blagoslov i nakon povratka sa mise obavezno ih stavljala iza grede na ulazu u kuću i staju a u kući se grančica stavljala na svetu sliku i tako bi ostala čitavu godinu. Nosile su se drenove grančice, bršljan, ljeska a bilo je onih koji su imali i po koju maslinovu granu. Grane bi se uređivale odnosno omotale bojanom pređom (vunicom u boji).

U ponedjeljak kada počinje i Veliki tjedan započinje se čišćenjem kuće i pripreme za čitav Uskrs. Dovršavali bi se poslovi u polju, čistile staje , prala bi se odjeća . Sakupljala bi se jaja kako bi ih za Uskrs bilo što više. Jaja su se najčešće bojala u listovima kapule ili voskom, a umjesto naljepnica koristile su se različite trave čijim bi se otiskom dobivao ukras. Kuća se nije uređivala kao danas raskošno i šareno. Stavili bi se ručni radovi, šlingane plahte na krevete, novi krpari, zavjese na prozore te posebno šlingani stoljnjak na stol.

Na Veliki četvrtak prestalo bi se sa svim fizičkim radovima u polju , obavljali su se samo kućanski poslovi a crkvena zvona bi utihnula. Obitelji su se tada okupljale oko stola u molitvi, tada bi se osjećala prisnost i iščekivanje Uskrsa. Spremalo bi se malo masnije jelo s obzirom da je u petak post. Tada bi se obično spremao mrs , mnogi to kuhaju i danas na Veliki četvrtak.

Petak je post , za mnoge je to dan čišćenja organizma i dan mirovanja i tišine. Danas bi mnogi to usporedili sa meditiranjem. Većina je jela samo kruh i vodu, kuhao se grah ili jela od krumpira, nije bilo raznih ribljih specijaliteta kao danas.

U subotu se odlazilo na klanjanje Isusovog groba, a nakon toga kod kuće bi se završavale sve pripreme za sami dan Uskrsa. Iz svake kuhinje širio se tada miris ličkih Uskrsnih delicija. Pripremao bi se kuglof, miliprot i pekmezovnica, a oni malo imućniji pripremali bi makovnjaču i orahnjaču. Žene su tada s posebnom pažnjom pripremale košarice ili tkane torbe u kojima bi nosile hranu na blagoslov. Nosilo se što se imalo , malo mesa i slanine, jaja, luka ili kapule, kruha te malo crnog vina, soli ali i svijeća. Svijeća bi se upalila na velikoj vatri zapaljenoj prije mise ispred crkve kako bi se u crkvu unijela svijetlost. Košaricu bi prekrile domaćim vezenim tabletićem. Nakon mise obitelji bi se vraćale kući i zajednički blagovale blagoslovljenu hranu.

Na dan Uskrsa odlazilo se na misu nakon koje bi se ispred crkve igralo veliko kolo. Oblačilo se tada u najbolju odjeću koju su imali jer trebalo se i pokazati. Vrijeme korizme je prestalo i treba se veseliti. Djevojke i momci koji su se simpatizirali razmjenjivali bi ispred crkve obojena jaja . Mnogi bi se na taj dan i pomirili ako su bili u svađi . Na taj dan obitelji čiji su momci i djevojke dogovorili svadbu odlazile bi u posjete jedna drugoj. Dan Uskrsa protekao bi u miru i blagostanju.

Djeci je Uskrs bio posebno sretan, jer je bilo svega na stolu, roditelji su bili sretni i veseli. Bake i djedovi darovali bi im i poneki slatkiš . Igre i veselja nije nedostajalo.

Radost i blagost Uskrsa ogledao se svakom na licu i duši.

 

---

Foto: ofm.hr