Projekt “Trešnjevka za djecu” nastavlja s ciklusom predavanja na temu zdravlja djece!

Grad Zagreb kao  „Grad prijatelj djece“  nastoji da se u gradskim sadržajima osiguraju optimalni uvjeti za rast i razvoj djece te je priznato naglašavanje važnosti ovakvih aktivnosti za cjelokupni budući društveni razvoj grada.

Na tragu toga te na inicijativu vijećnika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever Željka Čečure, dipl. oec i prof. dr. sc. Milivoja Jovančevića, primarijus, specijalist pedijatar, vijećnika Vijeća mjesnog odbora Antuna Mihanovića nastao je osnovni nacrt koncepta projekta „Trešnjevka za djecu“ koji je usvojen na sjednici Vijeća gradske četvrti Trešnjevka, nakon čega je održan Okrugli stol iste tematike.  „Temeljem preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o važnosti suradnje fakulteta i lokalne zajednice u smislu prenošenja spoznaja o važnosti kretanja na zdravlje građana, Okrugli stol organiziran je na Kineziološkom fakultetu, koji je postao partner na projektu. Cilj Okruglog stola bio je dodatno raspraviti o aktualnim i specifičnim potrebama djece na području Trešnjevke te predložiti što više stručnih rješenja i zaključaka koje će vijećnici Gradske četvrti Trešnjevka – sjever nastojati realizirati u suradnji s Gradom, odgojno – obrazovnim, sportskim, kulturnim i drugim ustanovama, udrugama i partnerima.“, istaknuo je doc. dr. sc. Mario Baić, predsjednik MO A. Mihanovića.

Željko Čečura,  vijećnik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever napominje “Projekt „Trešnjevka za djecu“ osmišljen je da se doprinosi kvaliteti i uvjetima odrastanja, rasta i razvoja djece te njihovih obitelji, a kao takav pripremit će model rada prenosiv na druge Gradske četvrti i javne institucije“. U tu svrhu odlučeno je da će Vijeće izraditi strategija „brandiranja“ akcije „Trešnjevka za djecu“ i stvoriti organizacijski model kojeg će moći preuzeti i druge gradske četvrti.

Najvažnija odluka proizašla s Okruglog stola jest formiranje četiri radne skupine koje će se kontinuirano baviti provedbom projektnih aktivnosti. To su skupine za aktivnosti vezane za odgoj i obrazovanje, za sport i kulturu, za poticanje i praćenje uključivanja komunalnih aktivnosti koje su namijenjene djeci i  za aktivnosti vezane za zdravlje.

U četvrtak 25. studenog 2015. godine u Centru za kulturu Trešnjevka održana je prva aktivnost proizašla iz radne skupine za zdravlje, tribina na temu „Debljina djece – nove spoznaje i zadaće“ na kojoj je govorio prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, nakon čega je uslijedila predstava „Priča o bljaksonima ili zašto treba zdravo jesti“ u režiji Hrvoja Zalara.

Drugo predavanje iz navedenog ciklusa predavanja i video projekcija održat će se u Centru za kulturu Trešnjevka u četvrtak 21.1. 2016. s početkom u 18 h na temu “Prevencija infekcija dišnih puteva djece”. Gost predavač  je prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, primarijus, specijalist pedijatar, a predavanje i diskusija su primarno namijenjeni roditeljima.

Infekcije dišnih puteva djece predstavljaju najčešći zdravstveni problem s kojim se susreću roditelji, pedijatri i djelatnici predškolskih ustanova. Veća učestalost se javlja u skupinama djece u gradskim središtima i u djece koja pohađaju kolektiv. Mogućnosti prevencije su raznovrsne – od jednostavnih, no vrlo učinkovitih, mjera osobne higijene, prostornih uvjeta i boravka na svježem zraku, do mjera zaštite cijepljenjem. U kratkom pregledu biti će prikazana cjepiva koja se koriste u redovitom i neobaveznom programu imunizacije.

Svjedoci smo velikih previranja kada je riječ o cjepljenju, kao i vrlo snažnog antivakcinalnog pokreta. Stoga će se na tribini pokušati objasniti što o tome kaže struka i znanost te kako čovjek koji se time bavi u praksi gleda na spomenuta pitanja. Na kraju će biti prikazano dojmljivo video svjedočanstvo roditelja kojim se upozorava na moguće posljedice necijepljenja.

25.2. 2016.g. u 18 sati održano je treće predavanje – tema “Nasljeđe, ljubav i njega u ranom razvoju mozga”. Predavanje je održao Prof.dr.sc. Milivoj Jovančević.

Uobičajena je predrasuda da smo svojim rođenjem stvoreni u cijelosti, da nam je potrebno samo nešto hrane i vremena kako bi porasli i postali odrasli. No, skriveno od očiju roditelja, događaju se zadivljujući procesi u kojima se nastavlja rađanje i sazrijevanje. Možda su najtajanstveniji i najznačajniji događaji koji se odvijaju u mozgu djeteta u periodu od njegovog rođenja pa sve do odrasle dobi.

Nove tehnologije su nam omogućile upoznati cijeli jedan svijet i razumjeti što se događa i koji čimbenici utječu na rani razvoj mozga. S jedne strane je riječ o našem nasljeđu; o genima i programu koji određuju potencijale razvoja našeg mozga; no s druge strane, riječ je i o vanjskim utjecajima koji određuju u kojoj će se mjeri ovi potencijali razviti. Bez skladnog međusobnog djelovanja nema niti skladnog i potpunog razvoja mozga.

Najznačajnija je spoznaja da na ove procese utječu nasljedni čimbenici (potencijal rasta i razvoja mozga uvjetovan nasljeđem) uz gotovo jednako značajne utjecaje vanjskih čimbenika kao što su ljubav, njega, kretanje, odgoj i obrazovanje. Tek uz međusobnu interakciju dolazi do stvaranja konačnog izgleda (arhitekture) i funkcije mozga; bez vanjskih čimbenika nema normalnog rasta i razvoja moždanih struktura i njihovih funkcija.

U dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu stres može poremetiti razvoj mreže moždanih stanica. Povišene razine glavnih prenosioca signala  (kemijskih supstanci, tzv. messengers) koje se javljaju kao odgovor na stres, mogu zakočiti proces umrežavanja stanica (sinaptogenezu). Kronično doživljavanje stresa može stvoriti negativne obrasce razmišljanja i osjećanja koji mogu ostati trajno – cijeli život. Odvajanje od roditelja je jedan od najvećih stresova u prvim godinama života jer izaziva osjećaj egzistencijalne ugroženosti, apsolutne bespomoćnosti i nezaštićenosti!

Novije epidemiološke studije su pokazale da stres u dojenačkoj dobi može doprinijeti nastanku različitih poremećaja: psihičkih – u rasponu od autizma pa do depresije, bolesti krvnih žila srca, nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije. Izloženost stresu u najranijoj dobi višestruko povećava učestalost ovih bolesti!

Izrazito zaštitno djeluje skladni rani odnos između roditelja i dojenčeta, takozvani sigurni tip privrženosti. U njemu majka i dijete predstavljaju nedjeljivu cjelinu, toplo i skladno komuniciraju i međusobno se razumiju. Iz toga dijete dobija osjećaj zaštićenosti i voljenosti. Uz takve osjećaje i potporu majke stres ima značajno manje nepovoljnih utjecaja na razvoj mozga. Djeca koja su izložena zlostavljanju, zanemarivanju, nesigurnosti ili disorganiziranosti odnosa s roditeljem (uključujući i maternalnu depresiju) mogu dugotrajno imati poremećen obrazac izlučivanja kortizola – hormona nadbubrežne žlijezde. U odrasloj dobi imaju osjećaj da ih nitko ne razumije; postaju „buntovnici bez razloga“, manje su uspješni kasnije u životu i češće odlaze u bolesti ovisnosti, socijalnu patologiju i kriminal. Moguće se ovim podacima može objasniti i tako velika učestalost depresije i ostalih psihičkih poremećaja odraslih. Naime suvremeni način življenja je donio i značajne promjene u živote mladih roditelja – djeca se sve ranije odvajaju od njih (polazak u jaslice u dobi od 6 mjeseci) a međusobna komunikacija postaje sve oskudnija. Sve se manje vremena provodi sa djecom, život je užurban i prevladava bitka za egzistencijalna pitanja obitelji.

Za one koji žele (a možda i Vi želite) predavanje može se pogledati u videoteci web stranice u privitku ili na www.djecji-centar.hr.

Ivan Butorac, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever napomenuo je  kako je holistički pristup zdravlju djeteta najvažniji korak u prevenciji. Ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka, Ljiljana Perišić, naglasila je da će Centar i ubuduće podržavati ove hvalevrijedne inicijative i uključiti se u njihovu realizaciju.

Ulaz je besplatan.