NovacVijesti

Primate li dječji doplatak? Mogli biste uskoro ostati bez njega, a evo i zašto

NOVI IMOVINSKI CENZUS

Saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koja je u utorak počela s vrlo konstruktivnim prijedlozima oporbe i spremnosti premijera Andreja Plenkovića da ih uvaži, ponovno je potaknula temu o uvođenju imovinskog cenzusa, što su dosad najavljivale brojne vlade, a nijedna to na kraju nije provela.


Čini se da među političkim strankama sada gotovo da postoji konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima kojima su domovi nastradali u potresu, a da, s druge strane, porezni obveznici ne plaćaju u jednakom iznosu obnovu bogatijima koji u svojem vlasništvu imaju i po nekoliko nekretnina, koje onda koriste i za stjecanje prihoda, što u ovoj verziji Zakona nije regulirano.

O imovinskom cenzusu govorilo se kad je država intervenirala zbog kredita u švicarcima, na kraju je Zakon jednako tretirao i one s jedinom nekretninom i one koji su dizali kredite za brodove. Država je i otpisivala dugove svim blokiranim građanima bez obzira na to koliko je tko od njih bogat, Zagreb je otpisivao iznose za režije i bogatašima, besplatne udžbenike i đački prijevoz u nekim sredinama mogu dobiti svi učenici bez obzira na materijalni status njihovih roditelja, a ni nedavno uvedena nacionalna mirovina ne uzima u obzir imovinu, nego samo dohodak. To bi se, najavljuje sugovornik iz Vlade za Jutarnji list, trebalo ipak mijenjati, i to najkasnije do sredine mandata.

To je, uostalom, i dio HDZ-ova izbornog programa u dijelu koji kaže da će sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti, dok se i u programu Vlade navodi da će vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima ”imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna”.

O tome se već razmišljalo kada se uvodila nacionalna mirovina, ali sustav nije bio spreman za to, iako problem nije nerješiv ako postoji politička volja i ako se u rješavanje uključe sva ministarstva. Za to je potrebno stvoriti bazu podataka i urediti zemljišne knjige kako bi se doista znalo tko što posjeduje.

Objektivno je da se to napravi u srednjem roku, najkasnije do sredine mandata, jer uređenje cijelog sustava socijalnih naknada podrazumijeva i uvođenje imovinskog cenzusa. To se onda može koristiti za sve naknade i prava, a treba napraviti i registar svih davanja, od lokalnih do nacionalnih, i povezati sve podatke. To je onda podloga i za primjenu imovinskog cenzusa u svim državnim potporama”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Sada je situacija takva da se kod isplate određenih prava, poput dječjeg doplatka ili zajamčene minimalne naknade u obzir uzima samo dohodovni cenzus. Svjetska banka je još 2014., u okviru tehničke pomoći Hrvatskoj, izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, pri čemu se imovina mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dvaju ili više automobila. Rezultati su pokazali da bi se primjenom imovinskog cenzusa za samo ova tri parametra godišnje moglo uštedjeti i pravednije raspodijeliti oko 200 milijuna kuna.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: Lika Club

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close