PRIČA O KOSINJU Kosinjska dolina – mjesto slavne prošlosti i neizvjesne budućnosti

Tena Brnad

Staro hrvatsko naselje Kosinj danas se spominje samo kad je riječ o poplavama. Zaboravljena i izmučena Kosinjka dolina u iščekivanju je potapanja uslijed izgradnje hidroelektrane i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici . Kako ovaj projekt utječe na sadašnjost, budućnost, ali i prošlost Kosinja, tema je serije članaka pod nazivom PRIČA O KOSINJU. 


Kosinj se pruža tokom rijeke Like u slikovitoj Kosinjskoj dolini, jednoj od najljepših dolina u Hrvatskoj. U prvom dijelu PRIČE O KOSINJU prisjetit ćemo se slavne prošlosti Kosinjske doline i njenog značenja za hrvatsku kulturu i povijest.

Po rubu Kosinjske doline raspoređeno je šest sela: Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac, Donji Kosinj, Lipovo Polje, Krš i Mlakva te nekoliko zaselaka. Gornji Kosinj sadrži zaselke: Lopar, Šušanj, Pod Jelar i Draga. Krš sadrži i zaselak Zamost, a Donji Kosinj sadrži zaselke: Vukelići, Jugovići, Sv. Ivan, Draškovići, Selišće (Selište), Rudinka i Goljak.

Izvor: Wikimedia Commons

Naseljena od prapovijesti

Izvor: www.np-sjeverni-velebit.hr

Arheološki nalazi pokazuju da je područje Kosinjske doline bilo naseljeno još u pretpovijesno i antičko doba. U predrimsko i rimsko doba u kosinjskom kraju je živjelo ilirsko pleme Japodi. Najznačajniji nalaz iz vremena Japoda je takozvani “Pisani kamen” iz Kosinja, o kojemu možete više saznati ovdje.

Kosinj i legenda o dolasku Hrvata

Ime Kosinja nalazimo u slavnoj legendi o dolasku Hrvata koju je u 10. stoljeću zapisao bizantski car Konstantin Porfirogenet. Legenda spominje petoricu braće (Klukas, Lobel, Kosjenc, Muhlo i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), a njihova imena očuvala su se u imenima nekih ličkih naselja i rodova pa tako i ime brata Kosjenca – u Kosinju.

Izvor: Wikimedia Commons

Stari zemljovidi Kosinja

Naziv Kosinj prvi puta se spominje 1461. godine. Još od 15. stoljeća Kosinj je bio važno crkveno i kulturno sjedište smješteno na brojnim tadašnjim prometnim pravcima. Koliko je Kosinj bio poznat u prošlosti pokazuje podatak da je na različitim europskim zemljovodima od 16. do 19. stoljeća ucrtan više od stotinu puta!

Izvor: Facebook stranica Kosinj-Izvorište hrvatske tiskane riječi

Prva hrvatska knjiga

Za hrvatsku kulturu i povijest Kosinj je najznačajniji kao mjesto tiskanja prve hrvatske knjige. Ubrzo nakon otkrića tiskarskog stroja, Frankopani su u Kosinju osnovali prvu hrvatsku tiskaru koja je ujedno bila i prva tiskara u ovom dijelu Europe. Pretpostavlja se da je u Kosinju 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici – Kosinjski misal, a važan dio glagoljaške baštine Kosinja su natpisi iz crkve sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu.

Izvor: Wikimedia Commons

Kosinj je mjesto bogate povijesti, ali tužne sadašnjosti. Kosinjska dolina danas je slabo naseljena, gospodarski nerazvijena i prometno izolirana. U Kosinju prevladava pretežito staro stanovništvo jer su mladi ljudi prisiljeni napuštati svoje domove u potrazi za poslom. Od sredine prošlog stoljeća ukupan broj stanovnika Kosinja smanjio se za čak 7 puta.

Potapanje kulturne baštine

Nad Kosinjem, koji je već uništen depopulacijom, već pola stoljeća nadvija se nova prijetnja – izgradnja akumulacijskog jezera koja će dovesti do potapanja dijela Kosinjske doline. Ako se ovaj projekt ostvari, naselja Gornji Kosinj i Mlakva će biti u potpunosti potopljena, a stanovništvo iseljeno sa stoljetnih ognjišta svojih predaka.

Osim obiteljskih kuća, na području predviđenom za potapanje nalazi se i 10 arheoloških nalazišta, 18 spomenika tradicijske arhitekture građeni potkraj 19. i početkom 20. stoljeća te četiri objekta sakralne baštine:

  • Župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju sagrađena 1692. godine u baroknom stilu
  •  poklonac sv. Ante Padovanskog
  • crkva svete Ane iz 19. stoljeća u Gornjem Kosinju
  • crkva Mlade Nedjeljice iz 1894. godine u Mlakvi

Koje će sve prednosti odnosno nedostatke imati izgradnja hidroelektrane i akumulacijskog jezera na području Kosinja, tema je idućih nastavaka PRIČE O KOSINJU. Dok jedni smatraju da će ovaj projekt pomoći oživljavanju kosinjskog kraja, drugi vjeruju da će to biti zadnji udarac već uništenom Kosinju, no jedno je sigurno – potapanjem Kosinjske doline voda će prekriti vrijedne dijelove kosinjske i hrvatske kulturne baštine, a Hrvatska će izgubiti važan dio svog povijesnog identiteta.

 

 

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!


Foto: wikimedia commons

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u