Rat u Ukrajini i europske perspektive zemalja zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, bile su glavne teme sastanka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena koji je u petak održan na Brijunima.
„Razgovarali smo o dvije teme, prva je neizostavna, bolni i težak rat u Ukrajini u kojem ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave su uvijek vrjednije od jedne. Ja sam bogatiji za nekakve spoznaje i kutove gledanja. Ali tu je stav, ako govorim uime trojice – osuda ruske agresije, a sve drugo nije u našoj moći. Promijenit stvari ne možemo, možemo ih konstatirati i nadati se da će rat što prije završiti i da će se Rusija vratiti na polazne točke prije agresije“, rekao je predsjednik Milanović novinarima nakon Trilateralnog sastanka, prvog koji je u svom mandatu organizirao kao domaćin.
O drugoj temi, stanju na zapadnom Balkanu rekao je: „To nas sve zanima, Hrvatsku po položaju više nego Sloveniju i Austriju zato što izravno graničimo s tim prostorom i svima nam je u interesu da on bude stabilan, predvidiv, uređen, demokratski, da bude onakav kako izgledaju države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je daleko od stvarnosti. Ja sam, naravno, jer sam hrvatski predsjednik morao govoriti o problemu statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini, pola milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani, pa i NATO državljani čija prava se sad već dugo, sistematično i perfidno krše. Ako je nešto utjeha u svemu tome onda je to da nekakav nasilni rasplet te situacije praktički nije moguć, ali politička nestabilnost, nesigurnost, život u neuređenom prostoru bez ikakvih jamstava je stvarnost Hrvata u BiH i to je nešto preko čega Hrvatska ne može i neće olako prijeći“.
Predsjednik Milanović dao je podršku zemljama Zapadnog Balkana za nastavak procesa pregovora koji je već započeo u slučaju Srbije i Crne Gore kao i za početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije.
Predsjednik Van der Bellen u svom je obraćanju naglasio kako je trilaterala postala dio tradicije. „Iza naše tri zemlje postoji duga povijest koja seže unazad nekoliko stoljeća, ali nas prije svega povezuje zajednička sadašnjost i zajednička budućnost. Ta sadašnjost i budućnost su u Europskoj uniji. Uvijek rado dolazim na sastanke trilaterale zato što je važno da susjedi i prijatelji ostaju u kontaktu, da imamo dobru osnovu za razgovor i da raspravljamo o pitanjima koja su od interesa svih triju strana na otvoren način,“ rekao je predsjednik Republike Austrije koji je čestitao Hrvatskoj što će 1. siječnja iduće godine postati članicom eurozone jer će „i naši gospodarski odnosi time postati još intenzivniji“.
Govoreći o ruskom napadu na Ukrajinu, austrijski predsjednik je rekao: „Naš šok je ogroman i moram reći da sam jedan od onih koji nisu predvidjeli ovakav razvoj događaja. Razgovarali smo o mjerama pomoći Ukrajini u ovom teškom razdoblju, također i o sankcijama prema Rusiji koje su pokrenule države članice Europske unije i to na upečatljivo jedinstven način. Važno je da ne dođe do podjela između nas“.
Predsjednik Van der Bellen je potvrdio važnost širenja EU na države zapadnog Balkana. „To je šest zemalja koje jednostavno ne smijemo izgubiti iz vida, pogotovo zato što trenutačno imamo ovu specifičnu situaciju rata koji bijesni u Ukrajini. Za tih šest zemalja se pristupanje Uniji odgađa već dugi niz godina, a to vodi na neki način i do frustracije stanovništva u tim zemljama koje su relativno velike. Mi smo u Austriji uvjereni kako će proces pristupanja EU biti popraćen, naravno procesima reformi, ali i da stanovništvo u tim zemljama mora osjetiti kako je taj proces njima samima donio neke prednosti već tijekom samih pregovora – to mora biti povezano s konkretnim koristima i prednostima“, rekao je austrijski predsjednik.
Predsjednik Pahor Trilataralni sastanak smatra važnim jer, kako je kazao, „dobro je imati prijatelje diljem svijeta, a najvažnije da su vam susjedi prijatelji i zato su mi toliko važni ovi susreti“.
„Cijeli svoj politički život bio sam i ostajem uvjeren i predan mirnom rješavanju sporova i kao što sam rekao svojim kolegama predsjednicima, možda sam se prvi puta u životu našao u položaju da ne vidim mogućnost pronalaska put za diplomatsko rješenje spora, barem u ovom trenutku. Rusija je učinila nešto duboko nemoralno, nije bila provocirana, nije bila ničim pozvana, niti imala ikakvih razloga da napadne susjednu Ukrajinu, a to je učinila. Moramo nastojati da među nama ne dođe do raskola. Moramo dakako ostati vjerni sami sebi i vrednotama koje dijelimo svi troje kao članovi obitelji EU. Moramo tražiti načine da se rat zaustavi, da prestane ljudska patnja kojoj svjedočimo i da diplomatskim putem riješimo ta zapletena pitanja,“ rekao je je predsjednik Pahor o ratu u Ukrajini.
Odgovarajući na pitanja novinara rekao je kako je „europska perspektiva jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu“. „Ako će se odgađati proširenje, dat ćemo prostora različitim nacionalizmima i politikama koje će vidjeti perspektivu negdje drugdje, a to može biti opasno ne samo za mir i sigurnost na Balkanu, nego i šire“, stav je predsjednika Pahora. Odgovorio je slovenski predsjednik i na pitanje novinara o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, odnosno o mogućoj promjeni politike nove slovenske vlade po tom pitanju: „Ulazak Hrvatske u Schengen je u našem međunarodnom interesu i ne bih to uvjetovao s realizacijom arbitražnog suda. Ta presuda je na snazi, prije ili kasnije će biti realizirana, ali to ne bih uvjetovao s ulaskom u Schengen.“
Predsjednik Milanović je naglasio kako se nada da Slovenija neće blokirati ulazak Hrvatske u Schengen te dodao: „Nije na meni da ocjenjujem što je slovenski nacionalni interes i što je Sloveniji u interesu i da se stavljam u tuđu poziciju. Hrvatskoj je u interesu da uđe u Schengen i u Eurozonu. No to nije jednodimenzionalna priča, to ima svoje izazove i ljudima o tome treba stalno govoriti. Postoje države koje nisu ušle u Schengen, a mogle su ili su trebale pa cijelo vrijeme izbjegavaju ispunjenje tih kriterija i kriterija konvergencije da ne bi morale ući u euro zato što ocjenjuju da im je bolje ovako. U eurozonu je ušao tko god je htio do sada, pa će tako i Hrvatska. Što se tiče Schengena, slovenski građani imaju ogroman broj nekretnina na području Hrvatske, oko milijun dolazaka iz Slovenije u Hrvatsku, oni koji su vlasnici nekretnina žele prirodno uživati u plodovima i koristima svoje nekretnine, a Schengen će im to olakšati.“
Odgovarajući na pitanja o proširenju NATO-a, predsjednik Van der Bellen naglasio je kako je Austrija neutralna zemlja i da trenutačno ne namjerava podnijeti zahtjev za ulazak u članstvo. Predsjednik Slovenije potvrdio je kako Slovenija podupire ulazak Švedske i Finske u NATO, te kako njihova odluka nakon 200 godina neutralnosti govori puno o izmijenjenim prilikama. „Nemam najveće razumijevanje za turske zahtjeve, a vezano uz njihove postavljene uvijete želim da te države bez ikakvih velikih poteškoća, uz opći konsenzus čim prije dobiju status punopravne članice,“ poručio je predsjednik Pahor.
Vezano uz širenje NATO-a predsjednik Milanović je objasnio kako je tu „konzervativan prema svima“. „To je ekskluzivni, elitni vojni savez u kojem se daju najozbiljnija jamstva koja postoje. Preuzimaš odgovornost za nekog drugoga. Hrvatska je morala čekati dugo, malo me smeta da se tuđi nemiri i strahovi, tuđi sigurnosni razlozi trenutno uzimaju u obzir, da se preskaču sve moguće procedure, a mi smo čekali godinama. Nema zluradosti, samo nekakav red i pravila koja treba odrediti za sve – za Hrvatsku, za Švedsku, za Finsku, pa i za Tursku“, zaključio je predsjednik Milanović.
GLASNOGOVORNIK
Nikola Jelić
Foto: PR
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English