Otkrivene nove vrste spužvi u Jadranu

Hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR), u suradnji s kolegama iz Brazila, opisali su čak šest do sada znanosti nepoznatih vrsta spužvi vapnenjača, ujedno endemskih za Jadransko more. Također, domaći tim znanstvenika izradio je sustavni popis svih do sada zabilježenih vrsta spužvi vapnenjača u Jadranskom moru, koji bilježi ukupno 39 vrsta. Rezultati su objavljeni u međunarodnom časopisu za taksonomiju, European Journal of Taxonomy.

U ovom su radu znanstvenici morfološki i molekularno opisali šest vrsta spužvi vapnenjača novih za znanost, a ujedno endemskih za Jadransko more – Ascandraspalatensis, Borojeviacroatica, Leucandrafalakra, Leucandraspinifera, ParaleucilladalmaticaiSyconancora.

– Morfološke analize napravile su kolegice s UniversidadeFederal do Rio de Janeiro iz Brazila, MichelleKlautau i FernandaAzevedo. Na IRB-u smo kolegice Bruna Pleše, Helena Ćetković i ja molekularno okarakterizirale i filogenetski analizirale vrste koje su na raznim lokacijama u Jadranskom moru prikupili kolegica Bruna Pleše i kolega Vedran Nikolić iz Laboratorija za bentos IOR-a.

Po prvi put smo u Jadranu zabilježili i nekoliko otprije poznatih vrsta, obnovili smo i dopunili morfološke opise te ih dodatno molekularno analizirali. Također smo izradili sustavni popis svih do sada zabilježenih vrsta spužvi vapnenjača u Jadranskome moru, koji bilježi ukupno 39 vrsta. Uzorci su pohranjeni u zbirci spužvi Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, objašnjava dr. sc. Mirna Halasz, jedna od autora rada i znanstvenica u Laboratoriju za molekularnu genetiku Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a.

Spužve su jedna od najjednostavnijih skupina višestaničnih životinja koje potječu još iz doba kambrija, prije 540 milijuna godina. Jednostavne su građe te ne posjeduju prava tkiva ni organe poput složenijih životinja, a smatra se i da je zajednički predak svih životinja bio sličan spužvi. Spužve su  jedna od slabije istraženih skupina beskralješnjaka u Jadranskom moru, no njihova je uloga u životnim zajednicama morskog dna vrlo značajna. U njima žive brojni morski organizmi koji tu nalaze zaštitu od predatora i hranu, te brojne bakterije koje pridonose stvaranju hrane i energije za druge morske organizme.

– Morske spužve su nepokretni organizmi trajno pričvršćeni za morsko dno. Zbog toga su tijekom evolucijske prošlosti stekli sposobnost da se moguobraniti od opasnosti i raznih bolesti proizvodnjom specifičnih kemijskih spojeva. Neki od tih, za sada znanosti većinom nepoznatih bioaktivnih spojeva, mogli bi se upotrijebiti u medicini za liječenje zloćudnih bolesti za koje još uvijek nemamo lijeka.
Međutim, spužve su danas ugroženi morski organizmi, posebno spužve poput ovih, koje nastanjuju plitki priobalni pojas gdje mnoge ljudske aktivnosti dovode do nestajanja njihovih staništa” – objašnjava dr. sc. Vedran Nikolić, jedan od autora rada, te dodaje ”Nažalost mnoge će vrste možda nestati i prije nego budu otkrivene, čime se nepovratno gubi mogućnost proučavanja njihovih kemijskih proizvoda. Prirodna morska staništa i vrste trebamo očuvati ne samo zbog mogućih koristi za čovjeka, poput novih lijekova ili hrane, već zbog toga što je naša dužnost prepoznati iskonsku vrijednost prirode i sve naše aktivnosti izvoditi na održivi način kako bismo u netaknutoj prirodi mogli uživati mi i naši budući naraštaji, zaključuje Nikolić.

Pročitajte cijeli članak na jadranski.hr

 

---

Foto: seaspongecompany