Osvrt na stvarnost: ”Mjesto koje se mijenja poput nijednog na svijetu”

Ivan Tominac

Priča nas vodi u unutrašnjost Kine gdje masovno boreći se za svoju egzistenciju prevladava seosko stanovništvo. Bez budućnosti za nadolazeće naraštaje, mladi napuštaju ruralne sredine u potrazi za boljim uvjetima života i mogućnosti napredovanja. Posredstvom globalizacije sve češće susrećemo se s transformacijom sela u gradove. Iako će grad pružiti pogodnije uvjete za život, neminovno je reći kako selo nudi koješta što grad u svojoj nutrini nema. Navike stanovnika često su iskristalizirane, pa nije suviše lako prilagoditi se urbanoj sredini. Domišljatost malog čovjeka uistinu jest velika, no pritom u obzir trebamo uzeti i ljudske težnje. Pohvalna je činjenica da ljudi znaju podobno iskoristiti ponuđene resurse i stvoriti bolje uvjete za život nekim nadolazećim generacijama, a s druge strane nezahvalno je starijima uzeti ono što su stvarali.

Zapošljavanje na relaciji selo-grad kontinuirano je iz razloga što urbana sredina nudi veće mogućnosti, a mnoštvo mladih priželjkuje urbanu sredinu, ne samo zbog toga što nudi širi asortiman poslova, već i zbog sporednih stvari poput veće ponude interaktivnih sadržaja. Naime, pokretačke sile ruralne sredine jesu poljoprivreda i ekološki uzgoj. Mladi u tome ne uspjevaju vidjeti stavke relevantne za njihovu budućnost. To je ustaljeno kao djelatnost kojom se bave njihovi stari. Prilikom napuštanja sredine u kojoj smo stjecali osnovne ljudske manire, moramo povesti računa o tome da nam naši financijski uvjeti često neće dopustiti kratkoročno vraćanje doma. Takav trend ustaljen je u cijelom svijetu. Katkada moramo vagati dvije zajednice od iznimne nam važnosti, pa često moramo izabrati karijeru pred vlastitom obitelji. Ekonomija kao takva slovi kao disciplina od krucijalne važnosti, a transformacije sela u grad dolazi iz potrebe sprječavanja raseljavanja i zadobivanja poljoprivrednika kao urbanih potrošača, ne osvrćući se pritom na stavku da bi to mogao biti dugotrajan proces, jer navike su naprosto usađene u svakom pojedincu. S etnološke strane treba se osvrnuti na činjenicu da su potisnute tradicionalne vrijednosti, jer naime nepoštivanje tradicije možemo definirati i kao nepoštivanje vlastitog nam naroda.

Seljaci ne žele prodati svoju imovinu i ne libe se izjasniti kako nisu spremni na promjene. S druge strane mladi se ne slažu s njima, jer svjesni situacije koja nastaje posredstvom politike biti će primorani u bližoj budućnosti napustiti svoja sela. Na mladima svijet ostaje, a u ovoj situaciju za sobom povlače i svoje obitelji što za njih može predstavljati samo emocionalno zadovoljstvo. Sekretar kao takav negativno je koncipiran lik, prvenstveno zato što njegov osnovni zadatak jest nagovoriti seljane da prihvate ono što im je ponuđeno. S druge strane upoznati smo s činjenicom kako se u društvu poput Kine svaka pobuna protiv vlasti kažnjava. Braneći svoje često nailazimo na neugodnosti, a braneći nešto što ne možemo obraniti jest samo bespotrebno trošenje energije. Osim toga nekolicina seoskog stanovništva ponukani iskustvima iz prošlosti, svjesni su kako se upuštaju u mogućnost rigoroznog siromaštva. Zakinuti za osnovna ljudska prava seljani odlučuju pod prisilom, pristaju pritom na mizerne odštete i ostale uvjete koje su dobili nametnutom trampom. Vidno nezadovoljni pristaju na sve kako bi svojim potomcima osigurali bolje živote uvjete. Struktura hijerarhije danas ljude sa sela dovodi u vidno neugodnu situaciju, pa ne osvrćući se na kvalitete čovjeka, ljudi sa sela ostaju degradirani zbog onoga što jesu. Danas to nije rijetkost, a često im se pripisuje i manjak inteligencije. U ovom slučaju možemo reći kako su ljudi sa sela bili laka meta jer vrlo vjerojatno živeći tako dugi niz godina nisu došli u situaciju sklapati poznanstava koja će ih izdvojiti iz društva.

Koncept poštovanja danas naočigled se gubi. Nemamo razumijevanja za osnovne ljudske težnje, koje neće uvijek biti iste. Imamo neopisivu potrebu dobiti jednu ukoričenu masu gdje ćemo svi biti jednaki, živjeti jednako i tako se ponašati.

 


Foto: pexels.com

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u