OSVIJEŠTENA DANSKA Preko platforme jeftino se kupuje hrana iz restorana- radi sprečavanja bacanja hrane!
Platforma Too Good To Go (»predobro da bi se bacilo«) koja broji na desetke tisuća korisnika osviještene Dance povezuje s kafićima, pekarama, slastičarnicama i nizom drugih radnji koje ih općenito obavještavaju što se sve može kupiti po sniženim, ponekad čak i bagatelnim cijenama, piše Novi list.
Zateknete li se u Kopenhagenu, Aarhusu ili nekom drugom danskom gradu, u kasnovečernjoj šetnji mogle bi vas iznenaditi gužve pred restoranima koji se – zatvaraju. Grupe ljudi, uglavnom mladih u 20-tima i 30-tima, svake večeri, kad restorani zatvore svoje kuhinje i isprate goste, naime, dolaze po svježu hranu ili pripremljene obroke koje restorani nisu prodali, i kupuju ih po značajno sniženim cijenama. Dio je to velikog danskog projekta sprečavanja nastanka otpada od hrane, zahvaljujući kojem ta država već sad baca i do 30 posto manje hrane nego prije pet godina.
U tome su europska perjanica, jer su platformom Too Good To Go (»predobro da bi se bacilo«, op.a.) potrošače povezali s restoranima – pa kupci unaprijed mogu vidjeti što ih navečer kod njih čeka za male novce. Također su ih povezali i s više od 400 trgovina u kojima kupovati mogu i proizvode pred istekom roka trajanja, ili one kojima je rok istekao, ali su i dalje zdravstveno ispravni i ukusni.
Vuk sit, a ovce…
Cijene tih proizvoda su i do 50 posto niže nego u redovnoj prodaji, i uljuđeni ih Danci bolje platežne moći prepuštaju studentima, općenito mladima koji se često na taj način jeftino prehranjuju. Platforma koja broji na desetke tisuća korisnika osviještene Dance povezuje i s kafićima i pekarama, slastičarnicama, radnjama koje ih općenito obavještavaju što se po sniženim, ponekad bagatelnim cijenama može kupiti. Vuk sit, a ovce na broju, odnosno svi sretni i zadovoljni, a šteta od bacanja hrane spriječena.
Svake godine EU građani u prosjeku bace 88 milijuna tona hrane, a mi u Hrvatskoj, kažu istraživanja, nešto malo manje od 400 tisuća tona, nesumnjivo bi i više da smo bogatiji. Svatko od nas, u prosjeku, godišnje u smeće baci 75 kilograma hrane – rezultat je istraživanja koje je za potrebe svog doktorata provela dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.
Najviše bacamo voća i povrća, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda, kaže njezino istraživanje. Koliko hrane, međutim, još bacaju i trgovački lanci, pa i zbog najmanjih greškica u pakiranju, izgledu hrane ili slično, prosječnom je potrošaču teško i zamisliti. Na tone hrane vraćaju se proizvođačima, ili odvoze na otpad, primjerice samo zato što je pokoja rajčica u isporuci nagnječena, ili što je svaki deseti mango premekan te slično – u takvim slučajevima cijela pošiljka postaje kolateralna žrtva i biva bačena. Riječ je o tonama hrane koje su ispravne za jelo.
Više na Novi list.
Foto: Pexels