Olakšica i doplatak za djecu: Ukidanje i smanjenje

Tamara Hodak 15. ožujka 2015. 08:32

3 minuta

Olakšica na djecu jedno je od najspornijih davanja u Registru socijalnih naknada, koji je po prvi put napravilo Ministarstvo socijalne politike, a koji je pokazao da Hrvatska na te potpore daje najmanje 24 milijarde kuna. Stoga se očekuje da će se u sljedeće tri godine te olakšica ili u potpunosti ukinuti i spojiti s dječjim doplatkom u univerzalnu naknadu za svu djecu, ili u potpunosti izmijeniti.

Zbog poreznih olakšica za uzdržavane članove – djecu, nezaposlene supružnike i druge – u državni se proračun 2013. uplatilo 2,72 milijarde kuna manje, od čega se 1,88 milijardi odnosi na djecu. Svrha je poreznih olakšica povećati standard obitelji s djecom uvećanjem neto plaće zaposlenih roditelja.

Razlike u standardu ozbiljno rastu kako obiteljima padaju prihodi, što znači da se pogoduje imućnijima.

Definirati cilj

Međutim, budući da je sustav olakšica postavljen tako da se, ovisno o broju djece, povećava neoporezivi dio plaće (zbog čega se plaća manji porez i raste prihod obitelji), on koristi isključivo obiteljima u kojima roditelji imaju iznadprosječne plaće.

Stručnjaci, koji za sada tek načelno komentiraju Registar upozoravajući da on još nije službeno predstavljen, ističu kako je iznimno važno da država definira cilj poreznih olakšica na djecu: ako su namijenjene povećanju standarda djece visokoplaćenih roditelja, onda su izvrsno pogođene. Ako pak trebaju imati socijalnu i pronatalitetnu crtu – potpuno su promašene.

Naime, veliki broj roditelja ima vrlo nisku plaću na koju praktički uopće ne plaćaju porez te je njihov prihod manji od mogućeg neoporezivog dijela. Oni, zapravo, nemaju nikakve koristi od poreznih olakšica jer im je plaća preniska da bi ih iskoristili. S druge strane, roditelji s više od 10.000 kuna plaće itekako imaju koristi. Država bi, kažu naši sugovornici, morala intervenirati na način da obitelji s djecom mogu zadržati približno isti standard kao i obitelji s istim primanjima bez djece. Međutim, u postojećem sustavu razlike u standardu ozbiljno rastu kako obiteljima padaju prihodi.

Ukidanje olakšica

Stoga se u stručnim krugovima, čiju će pomoć Ministarstvo zatražiti u analizi Registra naknada, ozbiljno razmišlja o dva osnovna prijedloga. Prvi je da se porezne olakšice ukinu, da se taj novac uplaćen u državni proračun (1,88 milijardi kn) objedini s izdvajanjima za dječji doplatak (1,66 milijardi kn) te da se, po uzoru na austrijski i njemački model, uvede jedinstvena dječja naknada (Kindergeld/Dječji novac) koju bi dobivalo svako dijete bez obzira na uvjete života.

– Sva djeca imaju iste minimalne potrebe i smatramo da bi država trebala na jednak način sudjelovati u pokrivanju tih troškova kod svakog djeteta. Socijalno ugrožene obitelji imale bi pak dodatne naknade – objašnjava jedan naš sugovornik. Ta bi naknada morala biti i pronatalitetna te bi trebala rasti s obzirom na broj djece.

Jutarnji je ugrubo – temeljem podataka iz Popisa stanovništva iz 2011. godine – izračunao da bi s postojećim budžetom (3,54 milijarde kuna) država imala dovoljno novca da svakoj obitelji s djetetom do 18 godina mjesečno isplati 200 kuna, onoj s dvoje djece 500 kuna, s troje djece 1200 kuna, a obiteljima s četvero i više djece 2000 kuna!

To je tek grubi izračun – odluči li se država za jedinstvenu naknadu, bit će to mnogo precizniji izračuni koji će voditi brigu o tome da sadašnji primatelji dječjeg doplatka i pronatalitetnog dodatka ne budu oštećeni.

Zaposleni roditelji

Druga je pak mogućnost redefiniranje sadašnjih poreznih olakšica. Prijedlog je da se izradi izračun koliko poreza manje trebaju platiti zaposleni roditelji jednog, dvoje ili većeg broja djece. Pritom se ne bi povećavao neoporezivi dio plaće, već bi se na plaću obračunao iznos poreza koji treba platiti te bi se tek od tog iznosa skidao iznos koji ne treba platiti (primjerice, 500 kuna za jedno dijete).

Kod roditelja čija je plaća tolika da plaćaju manje poreza od tih 500 kuna, država bi – najvjerojatnije kroz poreznu prijavu – vratila iznos kao povrat poreza.

IZRAČUN INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE Najbogatiji dobiju koliko i siromašni

U postojećem sustavu naknada za djecu, kako je lani u svojem radu “Potpore za kućanstva s djecom” izračunao dr. Ivica Urban s Instituta za javne financije, najzakinutije su obitelji u kojima zajednički prihodi iznose oko 8500 kuna.

Primjerice, obitelj s troje djece u kojima roditelji ne rade dobit će od države, na ime djece, socijalnu pomoć u iznosu od 960 kuna i dječji doplatak od 1400 kuna – ukupno oko 2360 kuna.

Zarađuje li svaki roditelj 4200 kuna, obitelj nema pravo na dječji doplatak, a na ime poreznih olakšica dobit će 1350 kuna.

Ako roditelji pak zarađuju ukupno 25.000 kuna, od države će na ime poreznih olakšica ostvariti oko 2300 kuna mjesečno – gotovo jednaki iznos kao i obitelji koje ne zarađuju ništa.

24 MILIJARDE KUNA Iznos treba pametno raspodijeliti

Iznos od oko 24 milijarde kuna – koliko država godišnje daje za socijalne naknade i porezne olakšice – još uvijek nije konačan, jer u Registar naknada nisu uključene, primjerice, naknade za bolovanja, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ili rodiljne naknade za prvih šest mjeseci dopusta, odnosno naknade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na koje se troši još oko 2,8 milijardi kuna.

Iako se na prvi pogled čini da je iznos ogroman, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska na socijalne naknade troši bitno manje od EU-prosjeka koji iznosi 30 posto BDP-a, a Hrvatska izdvaja oko 21 posto.

– Iznos ne ukazuje na to da ga treba smanjivati, ali ga svakako treba redistribuirati – upozorava naš sugovornik.

Tekst: jutarnji.hr

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.