Događanja

Od Slovenije do Albanije preko špilje SAMOGRAD u Perušiću

Pećinski park Grabovača još jednom je zamijećen izvan županije Ličko-senjske. Projekt “Parkovi Dinarskog luka” kojim se stvara mreža zaštićenih područja od Albanije do Slovenije, izgradnja kapaciteta zaposlenika parkova i brenda Dinarida, objavio je članak pod nazivom: “Mikroklimatske i florističke značajke špilje Samograd kod Perušića” autorice mag. geogr. Jelene Milković. 

Članak prenosimo u cijelosti.


 

Zanimljive vijesti stižu iz Pećinskog parka Grabovača iz Hrvatske, gdje je provedeno istraživanje špilje Samograd kod Perušića kojim je potvrđeno postojanje tri različita mikroklimatološka sustava. Prvi je špilja sa stabilnom mikroklimom i vrlo malim dnevnim i mjesečnim amplitudama. Njezin utjecaj osjeća se i na dnu ponikve kroz niže vrijednosti temperature i manje dnevne amplitude te veću relativnu vlažnost zraka. Utjecaj polako slabi s udaljavanjem od špiljskog ulaza. Drugi je sama ponikva koja također ima specifične karakteristike, najviše uvjetovane različitom ekspozicijom svojih strana, utjecajem ponikve kao reljefnog oblika na mikroklimu što se odražava kroz velike dnevne i mjesečne amplitude mikroklimatoloških parametara, ali i vrijeme trajanja insolacije. Treći tip staništa je okolna šuma koja predstavlja referentno stanje.


Na području špilje i ponikve Samograd popisano je 111 biljnih svojti, od kojih većina pripada porodici Lamiaceae. Po životnom obliku najviše su zastupljeni hemikriptofiti i geofiti. Zabilježene su 3 endemične, 2 rijetke, 3 gotovo ugrožene i 1 osjetljiva svojta. Zakonom su zaštićene 24, a strogo zaštićene 7 biljnih svojti. Raspodjela biljnih svojti odgovara mikroklimatološkoj strukturi ponikve te se razdvajaju tri različite zone. U prvoj zoni koja obuhvaća ulaznu zonu u špilju rastu biljke smanjene potrebe za svjetlom kojima odgovaraju niže temperature zraka i veća vlažnost tla te male promjene spomenutih parametara. Druga zona i po izmjerenim vrijednostima i po biljnom sastavu predstavlja prijelaznu zonu između prve i treće zone. Međutim, sadrži i jedinstvenu floru svojstvenu samo za nju. Ona ujedno posjeduje najveću brojnost i raznolikost biljnih svojti. Treća zona obuhvaća raslinje oko ponikve, u šumi na površini. 

Istraživanje je provedeno kroz diplomski rad Petre Škuljević, pod vodstvom doc. dr. sc. Nenad Buzjak (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju) i dr. sc. Suzana Buzjak (Hrvatski prirodoslovni muzej).

Tekst napisala: UL/ PP Grabovača (Jelena Milković)
 

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Back to top button
Close