Obnovljiva energija za grijanje i hlađenje: Hrvatska iznad europskog prosjeka

Energija za grijanje i hlađenje čini oko polovicu ukupne bruto finalne potrošnje energije u Europskoj uniji. A prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostat, udio energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju (Sunčeva i geotermalna energija te, među ostalim, ona iz dizalica topline, biogoriva i otpada) nastavio je rasti i u 2022. godinu.

Drugim riječima, udio obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji za grijanje i hlađenje u EU-u iznosio je 24,8 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više u odnosu na 2021. godinu (23 posto).

Među članicama EU-a, Švedska se nalazi na prvom mjestu s udjelom od 69,3 posto, a slijedi ju Estonija (65,4 posto). Obje zemlje uglavnom koriste biomasu i dizalice topline. Na trećem mjestu je Latvija s udjelom od 61 posto. Latvija se pritom najviše oslanja na biomasu. Naprotiv, najmanji udjeli energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje zabilježeni su u Irskoj (6,3 posto), Nizozemskoj (8,6 posto) i Belgiji (10,4 posto).

Hrvatska se, valja naglasiti, s udjelom od 37,2 posto nalazi primjetno iznad europskog prosjeka.

U usporedbi s 2021., najveći rast zabilježile su Malta (za 5,2 postotna boda), Luksemburg (za 2,5 postotna boda) i Irska (za 1,4 postotna boda). S druge strane, pad je zabilježen u Austriji (za 2,4 postotna boda), Sloveniji (za 1,2 postotna boda) i na Cipru (za jedan postotni bod).

U apsolutnom iznosu, bruto finalna potrošnja obnovljive energije za grijanje i hlađenje u EU-u postupno se povećavala, uglavnom zbog doprinosa biomase i dizalica topline. U desetogodišnjem razdoblju je prosječni udjel porastao s 18,6 posto na spomenutih 24,8 posto u 2022. godini ili za 6,2 postotna boda, javlja energetika-net.com.

 

---

Izvor: energetika-net.com | Foto: Pexels