Novi obračun plaća, oporezivanje kamata na štednju… Što se sve mijenja od 1. siječnja 2015.

Tamara Hodak

S Novom godinom očekuju nas i neka nova pravila. U kratkom pregledu donosimo vam neke od promjena koje su na snazi od 1. siječnja.

Od 1. siječnja novi obračun plaća – izračunajte kolika će vam biti

Među nekoliko izmjena u poreznom sustavu koje stupaju na snagu s 1. siječnja je i ona po kojoj se iznos osobnog odbitka povećava s 2.200 na 2.600 kuna, zbog čega  građani mogu računati na nešto veće plaće. Što se umirovljenika tiče, njihov se iznos osobnog odbitka povećava s 3.400 na 3.800 kuna.

Građanima s potpomognutih područja prve skupine osobni se odbitak povećava s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Također, prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podiže se s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Ovakve porezne izmjene znače i da po prvi put minimalna bruto plaća neće biti oporeziva.

Na našem kalkulatoru, koji je informativne prirode, izračunajte koliko će vam se povećati plaća: Kalkulator izračun plaće

Oporezivanje kamata na štednju

Sa siječnjem počinje i oporezivanje kamata na štednju.

Kamate će se oporezivati s 12 posto poreza i pripadajućim prirezom, od čega država očekuje oko 300 milijuna kuna.

Izračunali smo da bi na 50 tisuća kuna štednje godišnji porez bio oko 137 kuna, dok bi na štednju od 100.000 kuna nova porezna obaveza bila oko 345 kuna. Malo tko u Hrvatskoj ima na štednji više od 750.000 kuna, odnosno stotinjak tisuća eura, jer je to svota za čiju isplatu jamči država. Na taj bi iznos godišnji porez bio oko 2800 kuna, a točan iznos ovisi o visini ugovorene kamate.

Za veći iznos štednje kamate se ugovaraju individualno, a mi smo procijenili da bi ljudima koji raspolažu s dva milijuna kuna ušteđevine novi porez odnio oko 8000 kuna godišnje. Stanovništvo godišnje od kamate dobije nešto više od tri milijarde kuna, na koje bi se plaćalo 12 posto poreza. Prije se spominjalo da bi kamate do 12 tisuća kuna godišnje mogle biti oslobođene poreza, ali očito bi to bio prevelik ustupak države štedišama u situaciji kad se odlučila na osjetnije povećanje neoporezivog dohotka i korekciju poreznih stopa koje bi zaposlenima godišnje trebalo povećati plaće oko 1,7 milijardi kuna.

Više o oporezivanju kamata na štednju pročitajte OVDJE.

Mijenjaju se prirezi

I dok zahvaljujući novim poreznim pravilima, to jest, povećanju neoporezivog dijela plaće, oko milijun zaposlenih i stotinjak tisuća umirovljenika može očekivati povišicu, neki će taj dobitk podijeliti s lokalnim jedinicama. Naime, kao odgovor na gubitak prihoda koji proizlazi iz povećanja neoporezivog dohotka 21 općina ili grad povećala je ili uvela prirez. To se odnosi na građane koji žive u Rijeci, Karlovcu, Puli, Ogulinu, Dugoj Resi, Biogradu na Moru, Senju i drugim manjim sredinama.

Riječke su vlasti, na primjer, najavile rast prireza s 12 na 15 posto prireza. Samo je Zagreb po visini prireza od 18 posto ostao skuplji od Rijeke, Karlovac će biti treći najskuplji grad s 14 posto prireza, a slijede ih Osijek i Vinkovci s 13 posto, no ta dva slavonska grada zadržavaju svoju staru stopu prireza. Zagrepčani se, barem kad je u pitanju prirez, ne moraju bojati udara na džep jer je Vlada preduhitrila takvu odlukuspuštanjem maksimalne stope prireza s 30 na 18 posto.

Split je zadržao svojih 10 posto prireza, ali odlučio se na povećanje komunalne naknade za 10 posto. Neki su gradovi uveli ili povećali porez na potrošnju ili porez na kuće za odmor tamo gdje ga nije bilo (Biograd), a na listi inovacija nalazi se i porez na tvrtku ili naziv te porez na korištenje javnih površina.

Više o promjeni prireza pročitajte OVDJE.

Vlada vraća poticaje na stambenu štednju

Vlada je Odlukom o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2015. utvrdila da državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2015. godini iznose 4,9 posto što bi maksimalno po stambenom štediši značilo oko 245 kuna.  Ministarstvo financija definiralo je formulu izračuna poticaja kao postotak prosječne kamate na oročenu štednju kroz 12 mjeseci uvećan za ‘faktor stabilizacije kamatne stope’ – čime se amortizira činjenica da je štednja oročena na pet godina. Taj je faktor stabilizacije aritmetička sredina prosjeka prinosa obveznica RH čiji je preostali rok dospijeća pet godina.

Ono što je građanima bitno – postotak za 2015. iznosit će 4,9 posto te na 5000 kunaštednje, država daje poticaj od 245 kuna.

– Ako znamo da su naše obveznice 4 posto, a prinos za stambenu štednju 4,9 posto, to je još uvijek atraktivan prinos za stambenu štednju – bio je istaknuo ministar financija Boris Lalovac. Nepokrivena poticajima ostaje samo 2014. godina, dok je u 2013. poticaj iznosio deset posto.

Više o vraćanju poticaja na stambenu štednju pročitajte OVDJE.

Novosti na tehničkom pregledu

Od 1. siječnja u stanicama za tehnički pregled vozila vlasnici automobila dobivat će naljepnice na kojima će uz rok važenja tehničkog pregleda biti navedena i ekonorma vozila. Ova je novost utemeljena u Pravilniku o tehničkom pregledu vozila i neće se dodatno naplaćivati. Naljepnice će vozačima koji putuju u europske gradove u kojima je obvezno na automobilu imati istaknut znak ekonorme (o čemu ovisi koliko daleko od gradske jezgre može ‘dogurati’) uštedjeti dvjestotinjak kuna, koliko su do sada izdvajali za potvrdu o ekološkoj ispravnosti vozila.

Što se tiče dinamike obveznog tehničkog pregleda vozila, ona i dalje ostaje nepromijenjena. Nova vozila na tehnički pregled idu dvije godine nakon prve registracije, ostali automobili u stanicu za tehnički pregled moraju svake godine.

Više o novostima na tehničkom pregledu u 2015. pročitajte OVDJE.

PDV na građevinsko zemljište

S početkom 2015. godine zbog regulative Europske unije uvodi se PDV po stopi od 25 posto na zemljište, što će izvjesno poskupiti stambene kvadrate te dodatno smanjiti promet u tom sektoru.

Hrvatska je u pretpristupnim pregovorima s EU osigurala prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2015. godine. U tom razdoblju se u Hrvatskoj PDV na građevinsko zemljište nije naplaćivao. Prema dosadašnjoj regulativi građevinsko zemljište se oporezivalo po stopi poreza na promet nekretninama od pet posto. Prema procjenama prihod od PDV-a na građevinsko zemljište u proračun bi trebao donijeti oko 115 milijuna kuna.

S uvođenjem PDV-a na zemljište na gubitku su proračuni jedinica lokalne samouprave i to za otprilike 70 milijuna kuna, s obzirom da kod prodaje građevinskog zemljišta više neće naplaćivati porez na promet nekretninama.

Izlazak HZZO-a iz državne riznice

HZZO s početkom godine izlazi iz državne riznice i počinje funkcionirati kao izvanproračunski fond. To bi trebalo spriječiti da se prikupljeni novac troši nenamjenski i samo dijelom za zdravstvo.

Pravo na brzi internet

Hrvatska će od 1. siječnja 2015., nakon Finske i Španjolske, postati treća država na svijetu u kojoj je brzi internet zakonsko pravo svakog građanina. Od 1. siječnja najmanja propisana brzina interneta smije biti jedan megabit u sekundi (1 Mbit/s), prema odluci regulatora telekomunikacijskog tržišta HAKOM-a. Tu uslugu građanima na njihovoj fiksnoj lokaciji mora omogućiti Hrvatski telekom, kao operator univerzalne telekomunikacijske usluge.

Univerzalna usluga namijenjena je korisnicima koji svoje potrebe ne mogu ostvariti kroz komercijalne ponude operatora. Primjerice, živite li na mjestu gdje vam nijedan operator nije u mogućnosti ponuditi brzi pristup internetu, imate pravo tražiti od HT-a da vam osigura univerzalnu uslugu pristupa internetu brzinom od najmanje 1 Mbit/s. Predsjednik potrošačke udruge Telekom Đuro Lubura napominje kako takvi zahtjevi moraju biti razumni, primjerice, ne možete zahtijevati uslugu u vikendici na vrhu nepristupačnog brda gdje nema ni struje.

Tekst: Večernji list

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u