Nepoznanice o našoj najvećoj dječjoj spisateljici

U ponedjeljak 18. travnja proslavljena je obljetnica rođenja naše najveće književnice za djecu, Ivane Brlić-Mažuranić. Tim povodom potražila sam nekoliko nepoznatih činjenica o ovoj velikoj autorici.

Iako je prvenstveno poznata kao autorica knjiga za djecu, Ivana je 1912. godine objavila i zbirku pjesama za odrasle, “Slike”, za koju je u Autobiografiji iz 1930. godine napisala da joj je njezino najdraže djelo.

Ivanin djed, Ivan Mažuranić, za vrijeme svoga banovanja donio je zakon o obaveznom školovanju za svu djecu. Međutim, taj zakon očito nije vrijedio za njegovu unuku koja je samo 2 razreda završila u školi, dok je ostalu naobrazbu stekla privatno.

Od svoje 14. godine pa sve do udaje za Vatroslava Brlića i preseljenja u Slavonski Brod, Ivana je pisala dnevnik u kojemu je opisivala svoj društveni život, razmišljanja o pisanju i ženskim dužnostima (koji se prema njenom stajalištu nikako nisu poklapali) te zapisala svoje prve pjesme i kraće prozne tekstove. Njezini dnevnički zapisi objavljeni su 2010. godine pod nazivom “Dobro jutro, svijete!”

Jedan od najboljih hrvatskih dječjih romana, “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, Ivana je posvetila svom nećaku Hristi Nestorovu, sinu njezine sestre Aleksandre.

Iako se uobičajeno navodi kako je za Nobelovu nagradu nominirana 2 puta, najnovija istraživanja potvrđuju kako je ustvari nominirana čak 4 puta.

Marija Jambrišak, poznata književnica te aktivistica za prava i školovanje žena, godinu je dana bila Ivanina učiteljica te je svojim savjetima o pisanju uvelike utjecala na nju.

Ivana je autorica prve hrvatske slikovnice. Iako vjerojatno postoje i starije, “Dječja čitanka o zdravlju” iz 1927. godine, koju je ilustrirao Vladimir Kirin, najstarija je hrvatska slikovnica za koju je sa sigurnošću poznato da je napisana i ilustrirana od strane Hrvata.

Ivana se za života dopisivala s Nobelovcima Selmom Lagerlof (“Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku”) i Rudyardom Kiplingom (“Knjiga o džungli”), koje je jako cijenila kao književnike te im je slala svoje tekstove.

Englesko izdanje “Priča iz davnine” (“Croatian Tales Of Long Ago”), objavio je George Allen et Unwin, Ltd, London, izdavač koji se nekoliko godina kasnije proslavio objavljivanjem Tolkienovog “Hobita”.

Zadnjih godina života Ivana se borila s depresijom te si je 21. rujna 1938. godine u sanatoriju u Zagrebu oduzela život.

 

---

Izvor: citajme.com