FOTOGALERIJA: ŽELJAVA – milijarde vrijedan AERODROM završio kao meta kradljivaca, rata i politike

Napušteni podzemni aerodrom Željava, kodnog imena “Objekt 505” ili “Klek”, u prošlosti je bio najveći podzemni aerodrom i vojna baza u bivšoj Jugoslaviji i ujedno jedan od najvećih vojnih aerodroma u čitavoj Europi.

Smješten na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, poznatiji je kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine kad je ciljano uništen aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

Izgradnja aerodroma započela je davne 1968. godine i trajala je punih 12 godina. Glavni konstruktor je bio gospodin Dragoslav Sobotka. Zadatak projektiranja vojne baze predviđao je smještaj dvije do tri pojačane eskadrile lovačkih zrakoplova (tada najsuvremenijih aviona MiG-21) s pratećim prostorima, kontrolom letenja, meteorološkom postajom i dodatnim objektima koji bi služili za smještaj lovačko-zrakoplovne pukovnije s tri do pet eskadrila. Sve navedeno tadašnju Jugoslaviju košatalo je čak 90 milijardi dolara.

U svibnju 1992. paravojne snage počele su uništavati aerodrom s 50-ak tona eksploziva u trenutku kada je bilo jasno da više neće moći nesmetano nastaviti s ratnim operacijama. Miniranjem objekata aerodroma i uzletno-sletnih staza aerodrom je u potpunosti stavljen van upotrebe ali je i dalje bio na okupiranom terenu sve do oslobođenja u akciji „Oluja“ 1995. godine.

Danas je ovaj velebni kompleks u potpunosti napušten. Vanjski objekti su u potpunosti uništeni, a ostaci su vidljivo pod utjecajem atmosferilija i zarasli u žbunje. No nije rat  jedino što je devastiralo ovaj objekt. Objekat je dugo bio na meti sakupljačima sekundarnih sirovina.  HV je 2007. godine aerodrom i vojarnu proglasio neperspektivnima, te je u skladu s pograničnim sporazumima prema kojima vojne jedinice ne smiju obitavati u području 15 km od državne granice napustio vojarnu.

Zanimljivosti o bazi:

• tri galerije za smještaj 58 aviona međusobno povezane u obliku slova M;
• galerije svodastog oblika dužine 350, 400 i 500 metara, širine u bazi oko 20 metara i visine 8 metara;
• na križanjima galerija visina od 12 metara;
• ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je oko 3500 metara;
• profil galerija i ulazi izgrađeni su prema dimenzijama aviona MiG 21;
• vlastiti izvor struje i vode, električna, vodovodna i kanalizacijska mreža;
• opremljenost baze omogućavala je autonomno korištenje baze do 30 dana;
• dvije rezervne dizel-električne centrale od 1000 kVA i 625 kVA;
• 13 klima-komora sa specijalno zaštićenim ventilacijskim šahtovima (ujedno i rezervni izlazi na površinu);
• unutrašnje prostorije u objektu odvojene s 56 teških pancirnih vrata;
• teška armirano betonska vrata na ulazima u galerije bila su debela 1m, široka 9 metara, visoka 21 metar i teška više od 100 tona, bila su smještena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala ugrađene protu-udarne ventile;
• baza je snabdijevana kerozinom kroz vlastiti, preko deset kilometara dug i kompletno borbeno osiguran cjevovod iz vojnog skladišta na brdu Pokoj kod Bihaća;
• s prostorom za dekontaminaciju, otporan na potencijalni direktan nuklearni napad jačine 20 kilotona.

---

 

Foto: Nino Salkić Photography