Kako su nastala praznovjerja koja žive i danas

Praznovjerje je vjerovanje u nadnaravnu uzročnost, u to da neki postupci uzrokuju druge bez vidljivih poveznica. Njime su se često nadopunjavale manjkave odgojne aktivnosti i glavno im je bilo da i sputaju djelovanje i spriječe nepoželjno ponašanje te tako ujednače ponašanje unutar neke zajednice. Zbog tog izazivanja straha vrlo su mu se rano pametni umovi suprotstavili.

Već su u staroj Grčkoj filozofi pozivali na slobodnu potragu za istinom, neopterećenu nedokazivim tvrdnjama. A i u Rimskom se Carstvu zakonski zabranjivalo utjerivanje straha, vjerskog i svakog drugoga. No unatoč glasovima razuma koji upućuju na nepostojanje veze između onoga što se zabranjuje i kakve mogu biti posljedice toga, ne prođe dan da ne čujemo da netko izgovara neko praznovjerje ili da rutinski netko ne učini nešto što je čuo da znači dobru sreću.

Gotovo svaki dan negdje netko pokuca o drvo, a u nedostatku drvene plohe katkad se šaljivo posluže vlastitom glavom. No nije važno hoće li se netko smijati ako ćemo tako spriječiti da nam neki zli duhovi pokvare sreću. To vjerovanje potječe od poganskih vjerovanja da duhovi žive skriveni u drveću, u hrastovima, pa im se kucanjem o drvo odavala počast i zahvaljivalo na sreći i blagostanju. Piše 24sata.hr

Više na 24sata.hr

 

---

Foto: pixabay