Scena

Narodni običaji u Lici na Uskrs: Jedno jaje ispod krova za zaštitu od zmija

Nakon teksta o Velikom petku i Velikoj suboti, kratki pregled uskrsnih običaja u Lici završavamo narodnim običajima na sam dan Uskrsa. Kako su stari Ličani slavili najveći kršćanski blagdan, što se sve nalazilo na uskrsnom stolu i kakva su sve vjerovanja postojala o uskrsnim jajima, donosimo u nastavku.


.Na sam blagdan Uskrsa proslava je započinjala jutarnjom molitvom, nakon koje je gospodar kuće pozdravljao ukućane riječima:

Faljen Isus i Marija! Čestitam vam sveto uskrsnuće i želim da nam svima donese mir i blagoslov Božji!

Domaćica bi ukućanima poslužila rakiju, bijelu kavu i pogačicu, a nakon uskrsnog doručka žene su oblačile najljepšu odjeću i nosile na blagoslov pažljivo pripremljenu košaru punu hrane. Kako je košara bila teška, a put do crkve često dug, djevojke i mlađe žene su je nosile na podvitku na glavi.

U košari su se najčešće nalazili kuhana šunka, kobasice, suhi sir, ljutike (lučice), kuhana jaja, sol, pogača, rakija i vino, a sve je bilo prekriveno izvezenim stolnjakom. Nakon mise djevojke su se s košarom na glavi utrkivale koja će prije stići kući jer se vjerovalo da će pobjednici konoplja bolje rasti.

Nakon povratka iz crkve, cijela obitelj se okupljala za stolom na kojemu se nalazilo obilje hrane. Uz već nabrojanu hranu koja se nosila na blagoslov, za uskrsni ručak stari Ličani su jeli kokoši i patke pečene u peki s krumpirom ili kuhanu ovčetinu. Bogatije obitelji su za Uskrs pekle janje na ražnju

Prije početka jela domaćica je uzimala grančicu drijenka blagoslovljenu na Cvjetnicu i svakom ukućanu bi darovala jedan cvijet govoreći:

Uzmite, ite(jedite) ovaj cvit i neka vam ovo blagoslovljen drvo donese blagoslov Božji i nikada vam zli uroci ne mogu naškoditi! “

Dok se jela blagoslovljena hrana dobro se pazilo da ni jedna mrvica ili ljuska jajeta ne završi na podu. Sve mrvice bi se nakon jela pokupile i bacile u vatru. Stari Ličani su vjerovali da blagoslovljena uskrsna jaja imaju posebne moći koje će ih tokom godine štititi od nesreća. Tako bi jedno jaje stavili ispod krova za zaštitu od zmija, drugo jaje bi odnijeli u polje i zakopali u zemlju da crvi ne izgrizu žito, a treće jaje bi stavili u spremište za žito za plodnost i bolji urod.

Dok su se momci i djevojke međusobno darovali pisanicama, djeca su igrala različite igre s ukrašenim jajima u kojima bi pobjednik osvajao jaje od gubitnika. Osim popularnog “tucanja jajima”, omiljena igra je bila „valjanje jaja“. Kao što i naziv kaže, cilj ove igre je bio što dalje otkotrljati jaje niz nizbrdicu.

Običajem posjećivanja rodbine i svojte na Uskrsni ponedjeljak završavala je proslava Uskrsa u Lici.

 

 

 

 

Izvori: Mara  Hećimović-Seselja, Tradicijski život i kultura ličkoga sela Ivčević Kosa, Zagreb, 1985.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: wikimedia commons

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close