Scena

Mitski pojam – Vila Velebita

Danas brojne ulice, lokali, brodovi i udruge nose naziv Vila Velebita, a da se rijetko kada zapitamo od kuda tome mitološkom pojmu toliki značenjski i emotivni naboj. Oni ga stavljaju u isti značenjski rang s povijesno neprijepornim ikonama i nacionalnim simbolima stoljetne borbe za hrvatsku neovisnost i samostalnost, kao što su bili Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, ban Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević i konačno Franjo Tuđman. Danas to ime koristimo u svim prigodama kada želimo istaknuti domoljubnu angažiranost u nekom javnom dobru ili djelatnosti.


Treba odmah reći da pojam Vila Velebita nije nikada bio vezan niti za jednu konkretnu povijesnu osobu ili neki važan povijesni događaj iz naše nacionalne prošlosti. Taj mitski pojam – utjelovljen u mitskoj osobi, postao je u zajedničkoj svijesti hrvatskog naroda općeprihvaćeni simbol rodoljublja, samopoštovanja i nacionalnog ponosa.

Ipak, danas je pojam Vila Velebita najviše sublimiran u poznatoj rodoljubnoj pjesmi “Oj ti Vilo, Vilo Velebita” koja se prije hrvatskog osamostaljenja pjevala u domoljubnom zanosu, ali i iz prkosa prema službenim vlastima koji su je zabranjivali najčešće pod krinkom da “širi nacionalnu netrepeljivost”. Ali, nisu je zbog izrazitog nacionalnog naboja i velike popularnosti nakon Drugog svjetskog rata progonile samo velikosrpske, starojugoslavenske i komunističke vlasti, već su to činile i talijanske i mađarske vlasti, u doba Austro-Ugarske Monarhije. Zbog izvođenja ove anatemizirane pjesme na javnim te skrovitim mjestima i prigodama, brojni su Hrvati kroz povijest bili zatvorski kažnjeni od strane službenih vlasti.

Danas tu pjesmi u ozračju nacionalne slobode i samostalnosti mi Ličani ma gdje bili, u zemlji i u svijetu, često izvodimo na početku upriličenih svečanosti i to odmah iza nacionalne himne. Tako je rodoljubna pjesma “Oj ti Vilo, Vilo Velebita” uzdignuta spontano na pijedestal zavičajne himne.
Melodijski pjesma ima standardnu izvedbenu varijantu koja se desetljećima nije mijenjala, dok se tekstualno javlja u nekoliko inačica, a najčešća je ova:

Oj ti Vilo, Vilo Velebita
Oj, ti Vilo, Vilo Velebita,
Ti našeg roda diko,
Tvoja slava jeste nama sveta,
Tebi Hrvat viko.

Ti Vilo Velebita,
Ti našeg roda diko,
Živjela premila,
Živila premila
Živila oj, premila
Ti Vilo svih Hrvata.

Velebite, vilovito stijenje,
Ljubim tvoje to golo kamenje
Ljubim tvoga u gorici vuka
I onoga ličkoga hajduka.

Ti Vilo Velebita,
Ti našeg roda diko,
Živila premila, Živila premila, Živila oj premial,
Ti vilo svih Hrvata.

Treba reći da je danas nacjelovitiji prikaz i analizu pojma Vila Velebita, kao i njegovu povijesnu eksplikaciju sa refleksijama na hrvatsku sadašnjost, obradio prof.dr. Ante Bežen u knjizi “Ličani u Slavoniji & Vila Velebita u Požegi” (Požega 2011.), iz koje donosim najbitnije izvatke.

Iako se u najširim krugovima pjesma smatra narodnom i bez poznatog autora, neki podaci govore da se prvi puta spominje u 19. stoljeću u knjizi “Spomen-cvijeće iz hrvatskih i slovenskih dubrava” autora gospićkog profesora Roberta Pintera i to pod skraćenim naslovom “Oj ti vilo”. Također, među autore teksta neki ubrajaju pjesnika Lavoslava Vukelića (1840-1879). Na drugoj strani, kada je riječ o uglazbljenju, podaci isto nisu koherentni. Tako se u tom dijelu pored gospićkog vojnog kapelana Josipa Wesselya, spominje i Anton Postružnik koji ju je navodno oko 1880. uglazbio i prilagodio za mušku zborsku izvedbu.

No, ako ostavimo za trenutak po strani pjesmu, ostaje kao zanimljiv izazov sa etnografskog, povijesnog, ideološkog pa i političkog aspekta istražiti zašto je taj opći simbol hrvatskog domoljublja postao nezaobilazna kulturna konstanta.

Kakva je konotacija pojma Vila?

U traganju za objašnjenjem podrijetla pojma Vila nailazi se na dva temeljna oblika, a to su vile Suđenice i vile Rođenice (dobre vile). Prije toga treba istaknuti kako taj pojam nalazi svoje mjesto u slavenskoj predkršćanskoj mitologiji (vily), a označava natprirodno žensko biće (Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.).

Istim imenom nazivaju je pored Hrvata, i Srbi i Slovenci (vila) te Bugari (samovila, samodiva). Kod svih navedenih naroda, ona označava nadnaravno biće gotovo božanskog obilježja. Ono što je posebno važno za taj božanski pojam u općoj i narodnoj predaji, jest njihov utjecaj na ljudske odnose i sudbine, što ih onda dijeli na dobre i zle.

Vile Rođenice prema staroslavenskom vjerovanju bile su bliske bogu Rodu. One postaju uz Njegovo božanstvo zaštitnice rađanja i vjerovanja da svi potomci istog pretka čine rod odnosno rodovsku zajednicu!

Na drugoj strani, vile Suđenice prema staroslavenskoj mitologiji imaju presudan utjecaj u određivanju sudbine čovjeka. Ljudsku sudbinu, odnosno sreću ili nesreću prema tom vjerovanju određuje Sud ili Usud, i to već od rođenja djeteta.

U kategoriji tzv. zlih vila prema istoj mitologiji, najpoznatije su vile Bereginje (one koje su uništavale ljude u šumi) i vile Rusalke, čija moć i negativna energija je bila usredotočena na ljude u vodi.

Kada ih sumarno promatramo, onda je sasvim razvidno da su vile Rođenice (zaštitnice roda, zemlje i domovine u širem smislu) i vile Suđenice (koje snažno utječu na sudbinu čovjeka) u korelaciji sa simbolikom koju utjelovljuje upravo VILA VELEBITA.

Mitologiju nadopunjuje svakako i drugi nezaobilazan pojam u toj kovanici, a to je Velebit! Kako kaže Pero Budak: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”. Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju.

Velebit ima iznimno značenje u našoj ratničkoj povijesti i u ukupnoj borbi hrvatskog naroda za slobodu. Možemo to pratiti kroz borbe uskoka i hajduka protiv Turaka i Mlečana, preko Velebitskog (brušanskog) ustanka protiv srpske hegemonije u predratnoj Jugoslaviji 1932. godine. Zatim kroz ulogu koju je taj planinski div u čiju je povijest utkana sva mitologija njegova nastanka i skrivene moći imao tijekom Drugog svjetskog rata pa sve do njegove nezaobilazne i gotovo presudne uloge u Domovinskom ratu. Ipak vrijedi istaknuti, kako korelacija Velebita i partizanske vojske nije nikada utkana u tu simboličku sastavnicu Vile Velebita, najvećim dijelom zato što ju je komunistički režim zabranjivao, a njene izvođače proganjao i osuđivao kao najveće neprijatelje postojećeg režima.

Imajući sve to u vidu, Velebit atribuira upečatljivi simbol snage i slobode te u kolektivnoj nacionalnoj svijesti Hrvata zauzima ulogu najvećeg mitskog simbola, što je sve zajedno snažno utkano kao sastavnica simbolike Vile Velebita. Sukus te simbolike jest trajna i nepresušna težnja za slobodom i blagostanjem hrvatskog naroda kroz povijest, upravo kao što je neprolazna i svevremena Vila Velebita kao mitska, nadnaravna osoba, nepodložna zakonima vremenske prolaznosti i ograničenosti.


 

Tekst: Josip Fajdić / pozeski.hr
Foto:”Lomska-Duliba Uvala NatPark-Velebit Dinarides Croatia” by Gorga – see author. Licensed under CC BY-SA 3.0 via Wikimedia Commons.

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close