Grad ZagrebScena

Matoš napustio Štros

Skulptura ‘Matoš na klupi’ Ivana Kožarića privremeno je zbog restauracije premještena sa Strossmayerovog šetališta u Ljevaonicu Ujević, gdje će se na njoj raditi do idućeg tjedna kada bi se trebala vratiti na mjesto s kojega Matoš bezbrižno promatra Zagreb još od 1972.


Ured za upravljanje u hitnim situacijama koordinirao je premještanje skulpture, izvijestivši kako su vijci kojima je bila pričvršćena dotrajali, pa skulptura nije bila učvršćena.

Utemeljitelj i vlasnik ljevaonice Damir Ujević kaže kako dosad, prema njegovim saznanjima, ta skulptura nije bila restaurirana, no na njoj neće biti potrebni veći radovi. ‘Promijenit ćemo nosače, popraviti patinu i izbrisati grafite’, rekao je Ujević za Hinu.

Uz ‘Prizemljeno sunce’, skulptura ‘Matoš na klupi’, izrađena od aluminija, jedno je od najpoznatijih djela Ivana Kožarića kojima je obilježio zagrebački javni gradski prostor. Kožarić je jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika, nagrađivani autor, koji je zastupljen u antologijama svjetske i europske skulpture.

Skulptura koju je posvetio Matošu nezaobilazna je točka u turističkim šetnjama Gornjim Gradom, a njome je Kožarić slavnog hrvatskog književnika koji je iznimno volio Zagreb smjestio među ljude, u gradsku svakodnevicu.

U povodu 100. obljetnice Matoševe smrti, prošle je godine u parku Roseraie u Issy les Moulineaux pored Pariza također postavljen Kožarićev ‘Matoš na klupi’, čime je istaknuta povezanost umjetničkog stvaralaštva dvojice autora s francuskom kulturom.

Inicijativu da se u Parizu postavi odljev Kožarićeva skulpture pokrenula je Udruga AMCA – Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta u Parizu. Narudžbom Ministarstva kulture, Gliptoteka HAZU napravila je predradnje za izradu odljeva te je u listopadu 2012. potpisan Ugovor između Ministarstva kulture RH, Gliptoteke i akademika Kožarića.

Od utemeljenja 1982. Ljevaonica Ujević izradila je više od 20 tisuća malih i velikih skulptura, a osim izrade i lijevanja radi na restauriranju skulptura i građevina, od modeliranja dijelova koji nedostaju i lijevanja istih, do čišćenja divlje patine, cizeliranja u rukopisu autora, ponovnog patiniranja, te skidanja grafita sa spomeničke baštine.


 

Tekst: tportal
Foto: wikimedia commons


Čuo si za metaverzum i virtualnu stvarnost, ali ne znaš o čemu se radi? Sve o tim temama možeš pročitati na ovom linku.

Voliš Plitvice ali ne možeš doći u razgledavanje? Informiraj se o turističkim temama klikom ovdje.

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close