Majstorska cesta – remek-djelo prirode i starih graditelja

Jedna od najljepših prometnica u Hrvatskoj – Majstorska cesta preko Velebita već skoro dva stoljeća očarava putnike svojom ljepotom i umijećem izgradnje, piše The Plitvice Times.

Izgrađena davne 1832. godine na inicijativu Habsburške Monarhije, Majstorska cesta trebala je skratiti put do Zadra i Dalmacije, koji je dotada išao Dalmatinom preko Gospića i Gračaca. Novi put preko Velebita trebao je povezati Sveti Rok i Obrovac preko prijevoja Mali Alan i ubrzati poštanski promet i trgovinu.

Gradnja duga punih 11 godina

Za izgradnju Majstorske ceste zaslužan je Josip Kajetan Knežić, poznati hrvatski vojni graditelj, a cesta duga 41 kilometar gradila se punih jedanaest godina. Nakon planiranja i trasiranja, radovi su počeli tek 1825. godine. Od 1825. do 1827. gradila se 24 km duga dionica od Obrovca do Malog Alana, a od 1827. do 1832. godine 17 km duga lička dionica od Malog Alana do Sv. Roka.

Zlatna pogodba

Majstorska cesta je građena u vrijeme bez strojeva i dinamita, a projektant Knežić nailazio je na brojne probleme. Suradnici su mu govorili da nije moguće probiti žive stijene, a radnici su se često žalili na nemoguće uvjete rada. Legenda kaže da, kad god su mu se radnici žalili da je cestu nemoguće probiti, Knežić bi ih upitao: “Može li kilogram zlata za istu težinu kamena?” Knežić se zamjerio i bečkom dvoru jer su zbog teških uvjeta troškovi gradnje drastično porasli, ali nije odustajao. Unatoč svim poteškoćama, cesta je dovršena i svečano je puštena u promet 4. listopada 1832. godine.

Umijeće starih graditelja

Cesta je dobila naziv Majstorska cesta jer je već tada svima bilo jasno da se radi o iznimno naprednom građevinskom pothvatu. Majstorska cesta je remek-djelo cestogradnje 19. stoljeća i prva moderna prometnica kojom je Dalmacija spojena s kopnenom Hrvatskom.

Iako su graditelji imali na raspolaganju samo primitivna pomagala svog doba, veoma vješto su probili stijene i precizno projektirali serpentine i izračunali nagibe. Maksimalni nagib Majstorske ceste u vrijeme izgradnje bio je do 5,5 posto, što je u skladu i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. Teški potporni kameni blokovi na nepristupačnim liticama svjedoče o velikom zidarskom i klesarskom umijeću Knežića i njegovih majstora koji su bili redom Ličani i Primorci.

Zaštićeno kulturno dobro

Uz Majstorsku cestu u prošlosti su se nalazile gostionice, prenoćišta, stražarnice i cestarske kuće. Od njih su ostale samo kamene ruševine, no cesta je do danas sačuvala svoj izvorni oblik te je zbog krajobrazne i spomeničke vrijednosti u prosincu 2007. uvrštena na listu zaštićenih dobara Republike Hrvatske.

Više priča iz najnovijeg broja The Plitvice Timesa možete pročitati na idućem linku:

Donosi The Plitvice Times.

 

---

Foto: The Plitvice Times/Milan Krznarić