LIČKE PRIČE Industrogradnja – nekad najjača građevinska tvrtka, a danas samo uspomena

Branka Pavlović

Tvrtka koja je desetljećima bila simbol građevinarstva naše države, tvrtka koja je zapošljavala na tisuće radnika, tvrtka koja je i mnogim našim Ličanima bila poslodavac i izvor stalnih mjesečnih primanja, tvrtka koja je bila pojam moći i uspjeha… U ovom sam nabrajanju zaboravila riječ NEKAD. Nekad je to sve Industrogradnja bila, a danas je samo uspomena.


Slušajući generacije svojih roditelja, ljudi koji su desetljećima radili u Industrogradnji (bilo ovdje ili negdje u svijetu), jedno im je svima zajedničko: Industrogradnja im je bila sve! U vrijeme kada su već počeli raditi planove za mirovinu, počeo je krah tog velikog građevinskog carstva. Masa tih ljudi našla se pred zidom pred kojim nisu vidjeli izlaz.

Za traženje novih poslova prestari, a za penziju premladi, kažu.

Uzaludno je bilo sve, kad se naslutio kraj toj velikoj sili jednostavno se moralo s time pomiriti…

Iz izvješća Državnog ureda za reviziju iz 2002. godine, iznosim neke podatke o počecima ovog poduzeća i njegovim djelatnostima.

Industrogradnja, poduzeće za građenje, projektiranje, konzalting, proizvodnju, trgovinu i vanjsko-trgovinsko poslovanje, ugostiteljstvo i turizam je pod tim nazivom djeluje od 1989. godine. No, poduzeće kao takvo osnovano je još 1946. kao državno poduzeće “Pionir” s 37 radnika, a nastalo je iz bivšeg privatnog poduzeća “Antun Res”. Tijekom vremena postalo je jedno od najvećih građevinskih poduzeća u Republici Hrvatskoj s više od 7 000 zaposlenih u 1991.

Njezina djelatnost  je projektiranje i inženjering, građenje objekata niskogradnje i visokogradnje u zemlji i inozemstvu, proizvodnja građevnog materijala i proizvoda, trgovina te turizam i ugostiteljstvo. Tijekom postojanja izgradilo je  veliki broj značajnih objekata u inozemstvu.

Poduzeće je u pola stoljeća postojanja razvilo značajne tehničke i tehnološke kapacitete vezane za graditeljstvo i proizvodnju građevnog materijala te trgovine i turističkih djelatnosti. Djelatnost dioničkog društva je projektiranje i inženjering, građenje objekata niskogradnje i visokogradnje u zemlji i inozemstvu, proizvodnja građevnog materijala i proizvoda (građevne stolarije, građe, građevne bravarije, vapna, ljepila, boja, betona, betonskih elemenata i drugog), trgovina (veleprodaja i maloprodaja, uvoz i izvoz) te turizam i ugostiteljstvo. Tijekom postojanja Poduzeće je izgradilo veliki broj značajnih objekata u inozemstvu čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu USD.

U dijelu graditeljske djelatnosti Poduzeće je izgradilo više od 90 000 stanova (cijela stambena naselja), brojne hotele i turistička naselja, poslovne objekte, tvornice, bolnice, sportske centre i stadione, škole, fakultete, hidroelektrane, vodovode i druge objekte komunalne infrastrukture, autoceste, ceste i obilaznice, mostove i vijadukte. Poduzeće posjeduje vlastite izvore građevinskog materijala i proizvoda bitnih za kontinuitet i kvalitetu građenja. Drvna industrija i industrija plastičnih proizvoda izrađuje visokokvalitetnu građevnu stolariju: prozore, vrata, pomične i fiksne stijene, kružna stubišta, zidne obloge, piljenu građu, plastičnu stolariju. Djelatnost kalcitnih proizvoda osigurava vapno, ljepila, boje, glet mase i drugo. Značajan potencijal predstavlja vlastita mehanizacija, strojevi i transportna sredstva te osigurano održavanje svih vozila, strojeva i mehanizacije.

Pored proizvodnje Poduzeće pruža i sve vrste usluga prometa roba na domaćem i inozemnom tržištu. U sastavu Poduzeća kroz program turizma i ugostiteljstva posluju hoteli “I” u Zagrebu, “Velebno” na Baškim Oštarijama, “Zagreb” u Karlobagu, “Croatia” i Apartmansko naselje u Dugoj uvali s pratećim sadržajima (bazeni, športska dvorana i Zdravstveni centar) u kojima je ukupni kapacitet 1 475 ležajeva.

Kadrovski potencijali u projektantskim uredima Poduzeća, tehnološkim i razvojnim službama, pripremama rada na gradilištima i sektorima inženjeringa, omogućuju kvalitetnu obradu tržišta, ponudu, ugovaranje i realizaciju najsloženijih projekata za investitore u zemlji i inozemstvu ili u vlastitom financiranju za daljnju prodaju na tržištu.

Koncem 1991., Poduzeće je imalo 7 253 zaposlenika organiziranih u sedam funkcionalnih cjelina s 30 poslovnih jedinica. U vrijeme pripreme i donošenja odluke o pretvorbi ovlaštena osoba za zastupanje poduzeća bio je direktor Mato Čop.

Nažalost, privatizacijom je sve počelo ići u krivom smjeru…

Ja sam proveo u toj firmi 33 godine, a “kuhanje” je počelo baš nekako kad sam se vratio na posao iz Like iz rata,  kaže jedan od nekadašnjih zaposlenika Industrogradnje, I. M.

Spomenuti direktor, gospodin Čop, preminuo je 2001. godine, a prije nekoliko godina njemu u čast postavljen je spomen reljef na pročelju zgrade Hrvatskog seljačkog doma “Gacka” u Ličkom Lešću o čemu su pisali lički portali.

Neki od zanimljivih podataka iz izvješća revizije su sljedeći:

Najveći iznos prihoda i rashoda Društvo je ostvarilo u 1997. kada su prihodi iznosili 1.070.234.178,96 kn, a rashodi 1.062.529.599,69 kn te je ostvarena dobit nakon oporezivanja u iznosu 7.704.579,27 kn.

Koncem 1991. Društvo je imalo 7 253 zaposlenika dok je koncem 2001. Društvo imalo 3 619 zaposlenih što je smanjenje za 50,10%. Prema obrazloženju uprave broj zaposlenih smanjen je iz razloga što je dio zaposlenih bio iz drugih republika bivše države koji su s obzirom na osamostaljenje Republike Hrvatske prestali dolaziti na posao, sporazumnim raskidima radnog odnosa, odlaskom u mirovinu te na temelju više Programa o zbrinjavanju viška zaposlenika uz pozitivna mišljenja zaposleničkog vijeća. Hrvatski zavod za zapošljavanje pozitivno se očitovao na programe zbrinjavanja viška zaposlenika.

O tome što se sve zbivalo, bivši zaposlenici tog velikog carstva samo odmahuju rukom, spuštaju glavu, ali suza u oku ne može se nijednom sugovorniku sakriti. Kako i ne bi, kad veliki dio svog života provedeš u tvrtki, postane ti drugi dom, a kolege poput obitelji.

U pismu koje su radnici Industrogradnje 2014. godine uputili tadašnjem premijeru najteže je čitati one zadnje retke iz kojih se osjeća neizreciva tuga zbog nepravde…

(…) Pitamo se da li država svojim zakonima legalizira „menadžere lopove”. Pitamo se što rade državne službe Fina, porezna uprava, upravni nadzor, sudovi nad primjenom zakona kada dozvoljavaju da preostali radnici u Industrogradnji d.o.o. (još jednom povezanom poduzeću) ne dobivaju plaću mjesecima. Da apsurd bude veći isti su radili i na adaptaciji naše upravne zgrade u Savskoj 66 za ministarstvo socijalne skrbi i ministarstvo branitelja. Tu su zgradu financirali i izgradili isključivo radnici Industrogradnje izdvajanjem dnevnica iz svojih plaća, a sporazumom Uprave koja u tu zgradu nije uložila ništa i ministarstva financija (zbog nekažnjenog ponašanja uprave poduzeća za društveno neodgovorno poslovanje zbog neplaćanja poreza i doprinosa) preuzela je država, a radnici su ostali oštećeni. Mi smo pošteni i radišni ljudi koji znamo cijeniti svoj i tuđi rad, ali to nam ništa ne vrijedi jer nam je oduzeto pravo na rad, neki od nas su godinama na zavodu za zapošljavanje, a oni malo sretniji su otišli u penalizirane prijevremene mirovine (često s punim stažom), a oni najsretniji su umrli pa ne moraju gledati ovu bruku i sramotu – kako lutamo kao pismo bez marke od institucije do institucije tražeći pravdu da dobijemo ono što smo zaradili svojim mukotrpnim radom. (…)

Jedan vrlo mudar gospodin, također nekadašnji zaposlenik Industrogradnje na moje upite o slomu te velike tvrtke rekao je sve u samo jednoj rečenici…

Nažalost, takvo je vrijeme bilo došlo da niti jedna velika firma u tom razdoblju jednostavno nije mogla opstati.

Pokušajte na internetu u tražilici upisati “Industrogradnja”. Ponudit će vam se web stranica tog poduzeća Industrogradnja, stranica poduzeća koje je nekada nizalo uspješne projekte, a danas u nekoliko rečenica ispisuje samo nekoliko slova o svom postojanju.  Taj veliki gigant nestao je, ali ostala su zdanja koja je ta velika tvrtka izgradila i ostali su ljudi koji ga nose u svom srcu.

 

 

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!


Foto: željeznice.net

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u