“Ledeni sveci” krivi za olujno nevrijeme diljem Hrvatske

Ova oluja mogla bi se usporediti s martinskom olujom 11. studenog 2013. godine.

Jak vjetar koji od nedjelje puše u Zagrebu noćas je čupao stabla, lomio granio i skidao crjepove s krovova. Sve se nastavilo u ponedjeljak ujutro, promet u Zagrebu bio je u kolapsu, a ozlijeđene su i dvije osobe. Meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar kaže da ovaj vjetar po brzini nije ni približno blizu rekordnog, ali ipak jest jedan od jačih otkad postoje mjerenja.

Prema srednjoj brzini od 45 do 50 kilometara na sat nije to bio olujni vjetar, već jak vjetar. Ipak, nisu problematični najjači udari udari koji su čupali drveće, nego taj konstantan vjetar koji proizvodi konstantunu silu na sve oko sebe, rekla je Mazzocco Drvar.

U samoj sredini svibnja ovakvi su hladni prodori dosta česti, riječ je o takozvanim “Ledenim svecima”.

Od 11. do 15. svibnja česta su takva pogoršanja, dolazi do hladnih prodora. ‘Krivci’ za ovakvo vrijeme su dakle – Mamercije, Pankracije, Servacije i Bonifacije, a sve skupa zaokružuje malo manje čudna sveta Sofija. U posljednjih 10 godina ovakvo pogoršanje u smislu zahladnjenja i velikih oborina dogodilo se sedam puta, što je poprilično velika čistina koja se dosta povećala, prije je to bilo svake druge godine, odnosno 16 puta u 30 godina, rekla je Mazzocco Drvar.

Međutim, napominje RTL-ova meteorologinja, ovako jak vjetar ne ide uvijek s time.

Da bura, ali ovakav vjetar u unutrašnjosti je znatno rjeđi. Zato ljudi danas i jesu toliko začuđeni. Ljudi ovaj vjetar uspoređuju s burom, navikli su na udare i preko 200 kilometara na sat pa im je sada čudno kako vjetar od jedva 100 kilometara na sat može napraviti ovakvu štetu. Naravno, to se jedno s drugim ne može uspoređivati – bura je češća, tamo gdje puše nema takvog raslinja, ne gradi se na isti način, crjepovi se postavljaju drugačije. Šteta je u Zagrebu velika jer se ovdje ne vodi toliko računa o tim stvarima.

Ova oluja mogla bi se usporediti s martinskom olujom 11. studenog 2013. koja je skinula krov s jedne zagrebačke škole i također bila popraćena medijima.

Dobra je usporedba zbog slične brzine vjetra, no koliko god ona tada iščupala krov, neusporedivo su drugačije posljedice kada se ovo dogodi u proljeće, a ne u jesen. Vegetacija je sada u ranoj fazi, vinogradari se drže za glavu jer imaju mladice, sad ćemo sigurno imati veću štetu nego s istim brzinama u jesen. Očekujem da će se u sljedeća dva, tri dana javiti brojni poljoprivrednici, voćari, vinogradari. Vjerujem da će posljedice biti velike, ne samo materijalne koje već sad vidimo u gradu, nego i u poljoprivredi, rekla je Mazzocco Drvar.

Iako smo maksimalne udare dobili tijekom noći, najgore se očekuje tijekom današnjeg dana. Kroz noć će to padati, sutra već biti pitomije, dok će sutra krajem dana potpuno stati.

Važno je naglasiti – vjetar

Zanimljiva je i percepcija ljudi – često ignoriraju vjetar, ne shvaćaju da je to jedan od jačih elemenata u prognozi. Glavni element često je hoće li padati kiša, no treba obratiti pozornost i na druge elemente, potrebno je ljude osvijestiti, napomenula je Dunja Drvar Mazzoco.

 

---

Foto: wikimedia commons