LikaPolitika

Korištenje europskih fondova u Ličko-senjskoj županiji? Evo koliko novca smo povukli

U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska je dobila na raspolaganje 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.


Prema Sporazumu o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014. godine, najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi poticali otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

Koliko su hrvatske županije u ove četiri godine iskoristile novac iz EU fondova, vidljivo je u tablici koju je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Prikazani su podaci za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije, Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala te za Program ruralnog razvoja:

1. Operativni program Konkurentnost i kohezija

U operativnom programu Konkurentnost i kohezija Grad Zagreb je i dalje na samom vrhu, sa 744 projekta i 1.295.327.899 eura ugovorenih bespovratnih sredstava. Na drugom mjestu se nalazi Dubrovačko-neretvanska županija s 585.513.521 eura, a na trećem Primorsko-goranska županija s 386.583.714 eura ugovorenih bespovratnih sredstava. Pri vrhu popisa nalaze se i Osječko-baranjska, Koprivničko-križevačka i Istarska županija.

Prema financijskim pokazateljima Ličko-senjska županija na začelju je tablice. U ovoj kategoriji je kroz 35 projekata osigurala 41.787.090 eura bespovratnih sredstava, a manje bespovratnih sredstava ugovorile su samo Brodsko-posavska (36.559.144 eura), Karlovačka (33.288.999 eura) i Bjelovarsko-bilogorska županija (31.562.131 eura).

Među projektima u Ličko-senjskoj županiji koji su sufinancirani iz Kohezijskog fonda ističemo projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja za korisnika KOMUNALIJE d.o.o koji vrijedi 172.494.436 kuna te projekt Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u vrijednosti 53.233.633 kuna za korisnika Javna ustanova Park prirode Velebit.

2. Operativni program učinkoviti ljudski potencijali

Sa 68 projekata i 27.740.305 eura ugovorenih bespovratnih sredstava Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, a slijede je Grad Zagreb (24.524.138 eura), Splitsko-dalmatinska (22.351.921 eura), Vukovarsko-srijemska (20.117.967 eura), Brodsko-posavska (14.228.782 eura) i Sisačko-moslavačka županija (13.227.536 eura).

S 15 projekata i 4.105.382 eura ugovorenih bespovratnih sredstava Ličko-senjska županija se u ovoj kategoriji po udjelu u ukupnoj vrijednosti projekata na razini Republike Hrvatske nalazi na predzadnjem mjestu, ispred Dubrovačko-neretvanske županije.

Među projektima iz ovog programa u Ličko-senjskoj županiji je treća faza projekta Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama za Grad Gospić čija vrijednost iznosi 10.241.461 kuna, te projekt Zaželi-Program zapošljavanja žena u vrijednosti 10.757.298 kuna za Grad Gospić, Općinu Brinje i Općinu Plitvička Jezera.

3. Program ruralnog razvoja

Osječko-baranjska županija je pripremila najviše projekata u Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja (13.490), pri čemu ugovorena bespovratna sredstva iznose 163.845.648,45 eura. Na vrhu popisa nalaze se i Bjelovarsko-bilogorska (99.014.675,42 eura), Sisačko-moslavačka  (90.033.169,55 eura), Vukovarsko-srijemska ( 80.776.060,59 eura), Virovitičko-podravska  (77.295.468,12 eura) te Zagrebačka županija (71.599.586,62 eura). Ličko-senjska županija se u ovoj kategoriji nalazi na visokom 7. mjestu, s 8.469 projekata i 60.810.053,35 eura ugovorenih bespovratnih sredstava.

52 posto iskorištenosti

Sredinom listopada ove godine Europska komisija je upozorila da Hrvatska teško povlači novac iz fondova Europske unije. Situaciju smatraju nezadovoljavajućom, a kao glavni problem vide nepostojanje stručnih i kompetentnih kadrova koji su u stanju pripremiti kvalitetne projekte. Hrvatske županije su dosad ugovorile isplatu 52 posto novca, a do kraja 2020. godine moraju pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će im on ostati nedostupan.

Ličko-senjska županija, kao što se vidi iz priloženih rezultata, ne prednjači po povlačenju sredstava iz EU fondova u odnosu na druge županije. Iako pomaka ima, kroz nekoliko većih projekata, i programa Zaželi, postoji mnogo prostora za rast.

 

Foto: pexels

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close