Komentar tjedna: Ae, vrag odnia prišu, ulovila nas fjaka…

Na samom početku ispričavam se svojim vjernim čitateljima jer zaista ovoga puta nemam ideju o čemu pisati. Ne sjećam se kada sam zadnji put bila toliko umorna i neispavana, jednom riječju nikakva. Zapravo ne pronalazim pravi izraz kako bih trenutno opisala svoje stanje osim onoga kako bi našli Dalmoši rekli, ulovila me fjaka. Je, je, ulovila me i ne samo mene, nego sve nas. Mozak kao da mi lagano isparava poput asfalta zbog ljetnih vrućina. Možda bih ju lakše podnosila da sam na moru?! Možda jer je i temperatura mora 30°C, ha-ha. Čudite se sada o čemu to pišem i zašto, a ljudi moji sve nas muči ista stvar. Kako uživati na dnevnoj temperaturi 40°C i noćnoj 32°C?

Svi znatiželjno pratimo vremensku prognozu za cijeli tjedan i još k tome ju svaki dan slušamo na dnevniku ili radiju te nas razvesele kada najave pad temperature za par dana. No, nakon toga iščekivanja, naše raspoloženje dodatno padne jer se temperature uopće ne smanjuju. Bez obzira na klimatizirane prostorije u kojima većinom boravimo zaista ne postoji druga tema o kojoj bi se trenutno moglo razmišljati niti pisati.

Normalno je da je preko ljeta vruće, ali na ovakve visoke temperature nismo navikli. Ne možemo funkcionirati, kao da ne vladamo sobom. One ostavljaju trag na naše ponašanje.

Kažu svi, Dalmatinci su lijeni. Treba raditi na ovom vremenu. Tko će?! Sada po malo razumijem zašto su Dalmatinci takvi kakvi jesu pa tko bi bio lud da bude normalan i radi bilo što na takvim paklenim vrućinama. Posljedica toga ukorijenila se u njihov mentalitet.
Krećemo se većinom po hladu s boćicom „Jane“ u ruci, dok si drugom rukom mašemo ispred lica s lepezom ili nekim fasciklom imajući dojam kako se malo hladimo. Također, kombiniramo slamaste šešire da nam se uklope u naš dnevni outfit i zaštite od sunca kako nam ne bi ostale ocrtane naočale na licu pa se prepali sami sebe kad stanemo ispred ogledala. No, i dalje imamo dojam da dišemo na škrge.

Za razliku od prošlog ljeta ovo će biti vrlo suho i toplo. Većina nas koji volimo ljeto priželjkujemo sada zimu i niske temperature. Stvarno smo komplicirani i to je tako u ljudskoj prirodi da nam gotovo nikad nije po volji.

Uslijed ovakvih visokih temperatura nastaju požari, najčešće u južnijim krajevima, gdje reljef i nepristupačnost zahvaćenom području te burom otežavaju i usporavaju njihovo gašenje.
Nedavna istraživanja pokazala su zabrinutost ljudi zbog klimatskih promjena.

Samo prošle godine skoro 20 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove zbog potresa, poplava i/ili oluja, najviše s azijskog kontinenta. Zbog prirodnih katastrofa raseljavanje ljudi raste, a pretpostavlja se kako će se taj trend nastaviti u idućih desetljeća i pojačati.

Sudeći po svemu ovome klimatske promjene koje nastaju zasigurno će imati važnu ulogu u budućnosti naseljavanja i raseljavanja ljudi jer se povećava učestalost nepogoda poput toplinskih udara i obilnih kiša.