Koja je uloga lokalne zajednice u očuvanju rijeka?

Nerijetko ćemo pročitati ili čuti da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe kada govorimo o vodnom bogatstvu. Prekrasni izvori i rijeke koje teku diljem Lijepe Naše definitivno su nepobitan dokaz ove tvrdnje, a svi ćemo se rado podičiti našom Zrmanjom, Unom, Gackom, Koranom ili Mrežnicom, da spomenemo samo neke od najpoznatijih krških ljepotica.

No koliko se mi, kao građani i lokalna zajednica, zapravo brinemo o našim rijekama i prirodi općenito? Prevladava li mišljenje da to nije naša odgovornost, već nekoga „tamo gore“ – ustanova koje skrbe o zaštićenim područjima ili nadležnih ministarstava? Jesmo li dovoljno informirani o tome kako se aktivno uključiti u zaštitu prirode?

Istraživanja pokazuju da je uključenost lokalne zajednice ključna za uspješno upravljanje zaštićenim područjima. Domaće stanovništvo, zbog svog dobrog poznavanja lokalnih prilika i bliske povezanosti s prirodom, može značajno doprinijeti njezinu očuvanju. Istovremeno, bitno je uključiti i dobiti podršku lokalne zajednice u postupku proglašenja zaštićenih područja, jer režimi zaštite potencijalno mogu utjecati na život i aktivnosti ljudi koji žive i rade na tom području.

Unatoč prepoznatoj važnosti uključivanja lokalnih zajednica, u Hrvatskoj se zaštita prirode često percipira kao jednosmjerni proces u kojem su isključivo javne institucije odgovorne za očuvanje prirode i okoliša. Ovakav pristup rezultira čestim izostavljanjem lokalnih aktera iz procesa donošenja odluka i upravljanja, čime se zanemaruje ovaj vrijedan resurs i doprinos koji lokalna zajednica može dati u očuvanju prirodnih vrijednosti.

Izvrstan primjer uključivanja lokalne zajednice u procese zaštite prirode jest rijeka Mrežnica. Tijekom postupka proglašenja zaštite Mrežnice kao spomenika prirode “Mrežnica – Tounjčica” i značajnog krajobraza “Mrežnica”, lokalna zajednica aktivno je sudjelovala kroz različite aktivnosti. Korištenjem metoda poput online upitnika, intervjua i fokus grupa, lokalno stanovništvo upoznato je s idejom zaštite rijeke Mrežnice i prednostima koje takva zaštita donosi i prikupljeni su njihovi stavovi o budućoj zaštiti rijeke. Veliki odaziv na ove aktivnosti i iznimno pozitivan stav prema zaštiti pokazali su visoku motiviranost lokalne zajednice za sudjelovanje u procesu očuvanja.

​Nakon uspostave zaštite rijeke Mrežnice u ožujku 2024. godine, suradnja s lokalnom zajednicom nastavljena je kroz radionice prilagođene različitim skupinama dionika. Cilj ovih radionica bio je identificirati i povezati članove lokalne zajednice koji bi, zajedno s javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima, radili na promociji, očuvanju i zaštiti rijeke.​ Ujedinjeni oko zajedničkih problema na rijeci, poput otpadnih voda, prekomjerne izgradnje i otežanog pristupa rijeci, te nezadovoljni zbog ograničenih mogućnosti individualnog djelovanja, osnovana je radna skupina, a nedugo zatim i nevladina organizacija “Zajedno za Mrežnicu”, koja je uz promociju područja, posvećena zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti rijeke Mrežnice.​

Ovaj primjer pokazuje kako aktivno uključivanje lokalne zajednice može dovesti do doprinosa očuvanju prirodnih resursa. Međutim, važno je napomenuti da ne postoji univerzalno rješenje ili model koji se može doslovno primijeniti na sve rijeke ili zaštićena područja. Ključno je aktivno uključiti lokalnu zajednicu u proces zaštite prirode, održavati otvorenu komunikaciju, slušati njihove potrebe i omogućiti im sudjelovanje u skladu s njihovim mogućnostima. Tek onda se može dogoditi moment zajedničkog upravljanja gdje smo sigurni da su svi partneri na istoj strani – zaštiti naših rijeka.

Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Otočac.

Autorica teksta: Taida Garibović

 

---

Foto: Taida Garibović