KolumneKnjiževni petak

Književni petak: Top pet omiljenih lektira

Prije nekoliko dana vodila sam zanimljiv razgovor s jednom srednjoškolkom, koja mi je ushićeno pričala o nedavno pročitanoj, pazite sad ovo, lektiri. Odlučila sam se prisjetiti svojih srednjoškolskih dana i napisati top pet omiljenih lektira.

Lovac u žitu – Jerome David Salinger

Iako objavljena 1951. godine, knjiga i danas izaziva kontroverze, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bila 13. na ljestvici najosporavanijih knjiga 90-ih godina prošlog stoljeća, prema Udruženju Američkih Knjižnica. Njezin protagonist, Holden Caulfield, postao je tinejdžerskom ikonom gnjeva i ljutnje. On prepričava svoja iskustva iz prijašnje godine svoga života (kada je imao 16 godina). Holden je izbačen iz Pencey Preparatory School (privatna srednja škola) nakon što je pao iz svih predmeta osim engleskog jezika i odlazi u New York, planirajući provesti par dana u gradu prije nego što ode kući i obavijesti roditelje. Knjiga, pisana u prvom licu, prepričava ta tri dana provedena u New Yorku.

Zločin i kazna – Fjodor Mihajlovič Dostojevski

“Nisam ubio radi toga da pomognem majci – koješta! Nisam ubio ni radi toga da se domognem sredstava i vlasti pa da postanem dobrotvor čovječanstva! Jednostavno sam ubio; radi sebe sam ubio, samo radi sebe…”, tako Raskoljnikov, student koji je počinio zločin te zaradio kaznu, obrazlaže svoje porive i dvojbe nakon što je na svoj “filozofični” način uzeo pravdu u ruke. Ubiti i opljačkati omraženu lihvaricu etički je opravdano, tvrdi on, “jer ni veliki ljudi i vođe čovječanstva nisu prezali od krvi”, ako im je krv običnih, “nebitnih” ljudi mogla pomoći u ostvarivanju viših ciljeva. Ova “ničeanska” ideja, iz vremena prije Nietzschea, kao stvorena je za Dostojevskog, pisca-filozofa, vrsnog poznavatelja ljudske psihe, znanog po sjajnom seciranju društvenih i duševnih previranja, te po majstorskoj karakterizaciji i razradi svojih likova. Ukratko, onako školski: ovo je psihološki roman s elementima kriminalističkog romana.

Madame Bovary – Gustav Flaubert

Roman Gustava Flauberta iz 1857. godine. Knjiga je doživjela ogroman uspjeh, ali je bila osuđena i proganjana zbog povrede javnog morala od strane pariškog suda za prijestupe. Oslobođena je zahvaljujući odličnom odvjetniku Senardu. Gospođa Bovary je remek-djelo realizma po realističnoj književnoj doktrini (studija karaktera, analiza osjećaja, izbor pojedinosti), po savršenom stilu, te po moralnoj pouci (Emma Bovary prikazuje duh cijele jedne epohe, a ne samo romantičnim tlapnjama uništenu ženu). Tema djela je ispraznost braka i malograđanske sredine. Isprepliću se motivi ljudske ograničenosti i osrednjosti. Izvor i građu za ovo djelo Flaubert je pronašao u nekom novinskom izvještaju koji mu je poslužio kao inspiracija.

Stepski Vuk – Hermann Hesse

Upravo je “Stepski vuk” vjerojatno vrhunac Hesseovog stvaralaštva, svojevrstan psihoanalitički dnevnik i intimna ispovijed. Autor izlaz iz osobnog kaosa traži u djelu izrazite smionosti i značaja. Harry Haller, junak romana i piščev svojevrsni duhovni dvojnik, koji u sebi sjedinjuje mnogobrojne probleme osvita modernog doba, nalazi se u sukobu sa samim sobom i svijetom koji ga okružuje. “Stepski vuk” je romanizirana kritika moderne civilizacije, iz koje Harry stalno traži izlaz, bilo na koji način, makar i samoubojstvom. No, ovaj izlaz osjeća nelegalnim i suviše jednostavnim, pa nastoji naučiti živjeti.

Dobri duh Zgreba – Pavao Pavličić

Knjiga pripovijedaka “Dobri duh Zagreba” prvi je Pavličićev naslov iz serije knjiga po kojima je postao poznat kao pisac krimića. Nakon “Dobrog duha Zagreba” uslijedili su romani “Plava ruža”, “Stroj za maglu”, “Umjetni orao”, “Rakova djeca”, “Pasijans”, “Tužni bogataš”, “Mrtva voda”, “Press”, “Pjesma za rastanak”, “Krvnik u kući” i “Zmijska serenada”. U ovu autorovu fazu ubrajaju se i knjige pripovijedaka “Radovi na krovu”, “Skandal na simpoziju” i “Otrovni papir”. No i u mnogim će kasnije objavljenim naslovima nastaviti slojeve kriminalističkog umetati unutar osnovne priče koju nam želi ispričati (“Večernji akt”, “Koraljna vrata”, “Škola pisanja”, “Pokora”, “Nepovrat”, “Zaborav”, “Melem”, “Devet spomenika”). “Dobri duh Zagreba” uvršten je u školsku lektiru.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close