Kako se Božić slavio za vrijeme pandemije španjolske gripe: “Zatvarali su crkve, ali ne i salune”

ZIMA 1918.

LIKACLUB 28. prosinca 2020. 10:19

2 minuta

Te zime 1918. godine milijuni vojnika vraćali su se kućama nakon završetka Prvog svjetskog rata, a svijetom je harala pandemija španjolske gripe, koseći milijune ljudskih života. Najveća briga u predbožićno vrijeme mnogima je i tada bila briga o sigurnosti kupovine darova, obiteljskih okupljanja i crkvenih službi, piše tportal.

“Čuvajte se imele“, zapisao je Ohio State Journal nekoliko dana uoči Božića 1918. Ne samo da su se trebali oduprijeti želji da izmjenjuju poljupce s najvoljenijima, čitateljima je bilo pametnije da izbjegavaju bilo kakvo druženje u dane blagdana.

“Svoju ljubav prema tati i majci, bratu, sestri i drugima najbolje ćete ove godine pokazati držeći se vlastitog doma umjesto da odlazite u božićne posjete, okupljate obitelj i posjećujete zabave općenito.”

Uoči Božića 1918. harao je treći val španjolske gripe, podsjeća Kenneth C. Davis, autor knjige ‘More Deadly than War’ (Smrtonosnije od rata) o povijesti pandemije španjolske gripe koja je pustošila svijetom nakon Prvog svjetskog rata.

U ona vremena, podsjeća autor u članku koji objavljuje Smithsonians, savezna vlada imala je puno manje ovlasti i moći nego danas. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti CDC pokrenut je tek 1946. Odluke o tome koliko ozbiljno treba shvatiti bolest pale su na savezne države i još niže, na općine.

San Francisco je ozbiljno shvatio prijetnju. Početkom jeseni propisano je nošnje maski, uvedene mjere socijalnog distanciranja, a potom i zaključavanje. Mjere su bile toliko efikasne da je u studenom grad otključan, a ukinuta je i obaveza nošenja maski. Gripa se potom opet razmahala, no građani se više nisu htjeli zaključavati.

“San Francisco je želio ponovno uvesti obavezu nošenja maski, ali su se stanovnici opirali tome”, piše Davis.

Tadašnji “antimaskeri” tvrdili su da su im povrijeđena prava. Neki teolozi citirali su teološke rasprave, a mnogima je jednostavno dojadilo natezati se s maskama. Nije pomoglo ni to što su maske u to vrijeme uglavnom bile domaće izrade, izrađivale su se od nekoliko slojeva gaze i trebale su se svakodnevno iskuhavati deset minuta.

Zatvarali crkve, ali ne i salune

Lendol Calder, povjesničar i autor knjige “Financiranje američkog sna: kulturna povijest potrošačkih kredita”, podsjeća da debata oko nošenja maski nije jedino što povezuje ondašnju pandemiju s ovom današnjom.

Neki su se žalili da su vlasti zatvarali crkve, ali ne i salune. Zatvaranje crkava bilo je glavno pitanje u Milwaukeeju, gradu koji je pandemiju shvatio posebno ozbiljno.

“Zatvoriti crkve u vrijeme adventa i Božića bila je strašna odluka, kao da danas ugasite internet”, kaže Calder. “Crkve su bila mjesta okupljanja, poput društvenih mreža danas.”

Šopingiranje uoči Božića bilo je u modi i u ona vremena. Crni petak tada još nije postojao, no predblagdanska kupovina i tada je donosila najveću zaradu trgovcima.

Još u studenom medijski je prostor bio zatrpan oglasima u kojima su trgovci pozivali kupce da što prije svrate do dućana kako bi se osigurali na vrijeme, u slučaju da zbog pandemije dođe do prekida u opskrbnim lancima. Posla su preko glave imali i ondašnji “amazoni”, dostavne službe koje su kupljenu robu dostavljale pred kućna vrata kupaca.

Vlasnici trgovina bili su tada među najglasnijim protivnicima nošenja maski u predblagdansko doba.

Nisu htjeli da ljudi nose maske u trgovinama jer su mislili da to zastrašuje druge kupce’, kaže Davis.

Više povjerenja u političare i znanost

Unatoč tome što su i u ono vrijeme postojali brojni i glasni protivnici nošenja maski, pitanje načina na koji će se ljudi zaštititi od gripe nije bilo politizirano na način na koji se danas raspravlja o metodama zaštite od pandemije koronavirusa, kaže Howard Markel, ravnatelj Centra za povijest medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu.

“Većina ljudi tada je imala više povjerenja u javne dužnosnike i više su vjerovali u medicinsku znanost iako su njeni dosezi bili puno manji nego danas“, kaže Markel.

Javnost s početka 20. stoljeća bila je dobro upoznata s epidemijskim bolestima. Mnoge su obitelji tog doba izgubile dijete zbog difterije ili gledale voljenu osobu koja pati od dječje paralize pa su uglavnom bile spremne poštivati neka ograničenja svojih aktivnosti. Većina odjela javnog zdravstva nosila je značke i imala policijske ovlasti.

“Mogli su vas prisilno staviti u karantenu ili smjestiti na izolirani otok“, otkriva Markel.

Više na tportal.

Izvor: tportal | Foto: Wikimedia Commons

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.