Kako pristupiti “digitalnom” odgoju djece u današnje vrijeme?

Lana Matica

Iako se svi slažu da nam pametni telefoni, ali i tehnologija općenito, uvelike olakšavaju živote i omogućavaju da lakše i brže komuniciramo, dogovaramo se i efikasnije odrađujemo zadatke na poslu, svi dobro znaju da, nažalost, postoje i negativni efekti prekomjernog korištenja pametnih telefona, a naročito kad je riječ o djeci u formativnim godinama. Početak nove školske godine izvrstan je trenutak za podizanje svijesti o odgovornom korištenju tehnologije te je s tim ciljem Huawei proveo istraživanje čiji rezultati donose zanimljive podatke o odnosu roditelja, djece i pametnih telefona, piše Novi list.


Da su se društvo i način odgoja djece uvelike promijenili u proteklih nekoliko godina, vidljivo je iz podatka koji pokazuje da većina ispitanika kažnjava svoju djecu zabranom korištenja pametnih telefona, što pak ukazuje na široku upotrebu tehnologije u svakodnevnim životima djece. Primjerice, prije koju godinu mobitel su najčešće dobivala djeca prilikom polaska u srednju školu, a danas je osnovnoškolcima zabrana korištenja mobitela najgora moguća kazna. Također, 32 posto ispitanih roditelja odgovorilo je kako svakodnevno koristi mobitel u vožnji, dok je od tih 32 posto više od pola onih koji mobitel u vožnji najčešće koriste za pregledavanje društvenih mreža. Pedeset i šest posto roditelja izjavilo je da njihovo dijete ipak pametni telefon ne nosi u školu dok 37 posto njih ide toliko daleko i tvrdi da pametne telefone u školama treba izričito zabraniti.
Ogromnih 65 posto ispitanika reklo je da podržava svakodnevno učenje i obrazovanje uz pomoć pametnog telefona ili računala. Na pitanje »na koji način ograničavate djeci dostupan sadržaj na pametnim telefonima i računalima« najviše je onih (38 posto) koji to rade usmenim upozoravanjem, dok slijede oni (18 posto) koji djetetu dopuštaju korištenje pametnog telefona samo uz prisustvo starije osobe.

Važnost kontrole

Sedamnaest posto roditelja limitira pristup određenim stranicama, dok 12 posto roditelja ni na koji način ne upozorava dijete na prekomjerno korištenje pametnih telefona. Ostali postotak ispitanika na ovom pitanju otpao je na ponuđeni odgovor »nešto drugo«. Pozitivan je podatak koji kaže da 53 posto ispitanika tvrdi da njihovo dijete koje je mlađe od 13 godina dnevno ne provodi više od sat vremena ispred ekrana i to vrijeme provode na gledanje crtića, serija ili slušanje glazbe, što je potvrdilo 36 posto roditelja. Sljedeće po redu su igrice (29 posto) pa društvene mreže (14 posto) i edukativan sadržaj (11 posto)…

Iako mobiteli uglavnom imaju pozitivnu ulogu, većina djece će uslijed nedovoljne kontrole vrlo lako dane provoditi zureći u ekrane. Stoga stručnjaci savjetuju roditeljima dosljedan pristup prilikom davanja mobitela djeci na korištenje, posebno ako se radi o manjoj djeci. Jedan od najvećih stručnjaka za pitanje odgoja djece u regiji, dr. Ranko Rajović, smatra da djeci ne možemo zabraniti pristup novih tehnologijama jer su one potrebne i korisne i neminovne.

Važno je kontrolirati što i koliko smijemo koristi. Opasnost se krije u neumjerenoj upotrebi. Djeca brzo razviju ovisnost, jer su gledajući u ekran i rješavajući zadatke u videoigrici na dopaminu, a onda kad pređu nivo, dobiju i druge hormone koji daju osjećaj sreće. Tu zapravo dobiju sve – iščekivanje, radost, tugu, sreću, napetost, ljutnju i sve se rješava bezbolno i za 15 minuta promjeni 10 emocija. To nije realno u pravom životu, tako da život u virtualnom svijetu postaje zanimljiviji, dinamičniji, djeca gube zanimanje za stvarnost, traže da svoje prohtjeve zadovolje odmah, ističe Rajović koji će u sklopu ovogodišnjeg Weekend Media Festivala u Rovinju održati predavanje »Djeca i digitalno doba: Kako igrom razvijati djetetov IQ?«.

Više na Novi list.

Foto: Pexels

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u