Izletnici, oprez! U Hrvatskoj krpelji mogu prenijeti 5 teških bolesti

Tena Brnad

Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika, ponajviše o temperaturi i vlažnosti. Najaktivniji i najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, posebno tijekom svibnja i lipnja, piše 24sata


No može se očekivati da će postati aktivni već s prvim toplijim danima, pa je već od ožujka dobro primjenjivati mjere zaštite od uboda krpelja kad boravimo u prirodi, upozorava epidemiologinja, dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

“Krpelji pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama”, kaže epidemiologinja.

U Hrvatskoj se, dodaje, ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o “prirodnim žarištima” – područjima gdje ima zaraženih krpelja.

Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ističe epidemiologinja.

Najčešće ih nalazimo skrivene na listovima i granama grmova niskog raslinja (do visine jednog metra) i šikarama, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima i slično, pa je dobro imati na umu i to da bismo u prirodi uvijek trebali koristiti odgovarajuću odjeću i obuću.

To znači da treba nositi hlače dugih nogavica i majice ili košulje dugih rukava te zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice ili košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Također, bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj, ističe epidemiologinja. No čak i kad smo tako opremljeni, krpelj se može uvući u odjeću i zadržati na njoj dok ne “ulovi” priliku za ubod.

Građom svojih nogu krpelji su prilagođeni da se prihvate za krzno životinja ili na dlačice odjeće. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda nekoliko sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjećamo ga, zbog tvari u slini krpelja koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika”, pojašnjava dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina.

Zbog toga je tijekom boravka u prirodi, svaka dva do tri sata, te obavezno nakon povratka iz prirode potrebno pregledati tijelo kako bismo provjerili da nemamo krpelja na koži, i to posebno rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak. Po dolasku kući iz šetnje u prirodi obavezno svucite odjeću i pregledajte cijelo tijelo. Ako primijetite krpelja, odmah ga treba izvaditi pomoću pincete za čupanje dlačica.

“Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju treba potražiti pomoć liječnika”, savjetuje naša sugovornica.

Krpelje nipošto nemojte dirati golim rukama, a nakon što ste ga odstranili, mjesto uboda premažite antiseptikom, savjetuje.

Više na 24sata

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u