Događanja

Ivan Mance: Gospodo investitori, nadležni i lokalni vodeći ljudi, pridržavajte se važećih Zakona i sačuvajte hrvatsku arheološku, kulturnu i povijesnu baštinu!

KOSINJSKI ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZAKONSKE OBVEZE HEP-A

U nastavku prenosimo analizu mr. sc. Ivana Mancea, istraživača Kosinja i autora knjige “Kosinj-izvorište hrvatske tiskane riječi”, na temu kosinjskih arheoloških lokaliteta i zakonskih obveza Hrvatske elektroprivrede.  


Na web stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine postoji javno dostupan Informacijski sustav prostornog uređenja. Isti omogućuje pregled određenog mikrolokaliteta sa cijelim nizom opcija koje se mogu odabrati, poput: ishođenih lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, cesta, nazivlja područja, prostornih jedinica, jedinica lokalne samouprave itd. IS-u možete pristupiti OVDJE, a pokazao se vrlo koristan u ovoj analizi.

Analizirajući kosinjsku historiografiju, te objavljene radove, zapise, monografije i drugo s vremenom sam definirao trideset (30) arheoloških lokaliteta na području Kosinja. Govorimo o periodu od kosinjskih Japoda Parentina, preko rimskog perioda, do hrvatskog srednjevjekovnog razdoblja (tiskara).  Neki od njih su poznati i arheološki istraženi (Pisani Kamen, špilja Golubinjača), neki od njih su preliminarno arheološki sondirani (pozicije oko crkava sv. Ivana, sv. Antuna, Mlade Nediljice, sv. Ane, Panosa i neki drugi), dok neki predstavljaju poznate, ali neistražene gradine (Bočaj, Ribnik, Mlakvena Greda itd.). Najzanimljiviji su oni arheološki lokaliteti koji se samo uz put spominju u nekom članku i novinskom zapisu ili su poznati u narodu – no nikada nisu istraživani (Prespa, Basarica, Pavlinski samostan itd.) ili pak oni koje sam osobno detektirao tek uz pomoć povijesne kartografije. Tu se prvenstveno misli na nekoliko nepoznatih gradina od kojih je vrlo značajna jedna neistražena i nepoznata gradina u Kosinjskom Bakovcu – a koja fenomenalno korespondira u prostoru sa Pisanim kamenom. O tome će biti govora u planiranom pisanju zasebne knjige o Pisanom kamenu i novim neobjavljenim saznanjima.

Uglavnom od 30 detektiranih arheoloških lokaliteta možemo reći kako su potpuno istražena samo dva (Pisani Kamen i špilja Golubinjača), a započeto je istraživanje netom prije Domovinskog rata na još nekoliko lokaliteta – no nikad nije dovršeno. Sve o arheološkim istraživanjima na području Kosinja možete pročitati u radu arheologinje Pie Šmalcelj Novaković koji možete skinuti OVDJE. Tako i sama arheologinja Pia Šmalcelj Novaković navodi kako značajnija arheološka istraživanja u Kosinju nikada nisu provedena: „Područje Kosinja spominje se u povijesnim izvorima još od druge polovice 11. stoljeća i nema sumnje da je dolina bila od velike važnosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, što se očituje osnivanjem prve hrvatske tiskare, kao i indikacijama da je ovdje bilo sjedište bana. Međutim, nikada nisu provedena značajna arheološka istraživanja koja bi doista pokazala više o srednjovjekovnom naseljavanju ovog kraja, iako je izgradnja akumulacijskog jezera u području Gornjeg Kosinja planirana još od kraja 20. stoljeća.”

Arheološki lokaliteti Kosinja i jezero Kosinj2. Izvor: vlastiti.

Koristeći gore spomenuti IS Ministarstva pozicionirao sam kosinjsko područje te definirao opciju ishođene lokacijske i građevinske dozvole. Time vrlo jasno dobivamo poziciju budućeg jezera u kosinjskom prostoru, kao i pozicije pratećih objekata (tunela, cesta i sl.). Tako na slici možemo vidjeti kompletno kosinjsko područje, postojeće Krušičko jezero na koje se narančasto nastavlja nesretno novo jezero Kosinj2 (lokacijska i građevinska dozvola). Plavim točkicama precizno sam pozicionirao svih gore spomenutih trideset (30) arheoloških mikrolokaliteta na području Kosinja.

Kružićima različitih boja, označene su tek najpoznatije arheološke lokacije:

  • Zeleno: Pisani kamen
  • Crveno: Kosinjski Ribnik, odnosno Kosinj-grad, odnosno lokalitet naše prve i najstarije tiskare koji eto za dlaku u ovom planu izbjegava završiti pod vodom
  • Crno: kula Bočaj
  • Žuto: Mlakvena greda
  • Smeđe: Basarica

Na sljedećoj slici možemo vidjeti uvećanu poziciju planiranog nesretnog jezera Kosinj2 te sve arheološke lokalitete koji neistraženi, nekonzervirani i nezaštićeni idu pod vodu predmetnim zahvatom. Radi se o točno sedamnaest (17) arheoloških lokacija, od kojih je samo špilja Golubinjača (najniže uz branu Krušičkog jezera) u potpunosti istražena, no ni ona nije konzervirana i zaštićena. Za svaki od ovih arheoloških lokaliteta postoji pisani trag i pisani izvor koji ga bez ikakve dvojbe pozicionira u prostoru.

Neistraženi i nezaštićeni arheološki lokaliteti Kosinja koji nestaju pod jezerom Kosinj2. Izvor: vlastiti.

Prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara postoje propisane obveze Države, investitora i vlasnika kulturnog dobra. Pa tako Zakon u čl. 7. propisuje kako je nepokretno kulturno dobro i arheološko nalazište i arheološka zona. Vrlo su zanimljive obveze koje Zakon propisuje u čl. 45. i 46.:

Članak 45.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

Članak 46.

Rješavajući po zahtjevu investitora iz članka 45. nadležno tijelo može:

– odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu,

– dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta,

– dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rješenje o prethodnom odobrenju.

U slučajevima iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona troškove arheološkog iskapanja i istraživanja, te troškove preventivnog konzerviranja pokretnih arheoloških nalaza, kao i troškove konzerviranja nalazišta snosi investitor.

Stoga ovom prilikom pozivam nadležne iz HEP-a, kao i institucije Republike Hrvatske da:

  • Ispravno definiraju lokacije sedamnaest (17) arheoloških nalazišta koje HEP projektom Kosinj2 planira potopiti jer to (kao ni broj i lokacije vrilica i izvora) ne navode točno, potpuno ni ispravno u važećoj Studiji utjecaja na okoliš
  • u skladu sa Zakonom obustave radove, dok ne provedu sva arheološka istraživanja
  • po obavljenim istraživanjima definiraju potrebne mjere zaštite arheoloških nalazišta i obave njihovo konzerviranje
  • najznačajnije: izvođenje sveobuhvatnog arheološkog istraživanja lokaliteta Kosinjskog Ribnika/Kosinj grada jer se planirana gradnja jezera gotovo naslanja na njega. Ovdje govorimo o pretpostavljenoj prvoj tiskari u Hrvata u kojoj su tiskane naše dvije najstarije inkunabule, kao prve tiskane knjige u Europi koje nisu tiskane latinskim jezikom i latinicom nego nekim drugim jezikom i pismom (u ovom slučaju crkvenohrvatskim jezikom i glagoljicom). Kulturološki i povijesni značaj ovog lokaliteta neprocjenjiv je, pozicionira nas visoko na ljestvici najpismenijih naroda Svijeta. Njegovo opetovano negiranje i skrivanje od očiju javnosti – te sada i planiranim projektom njegovo direktno fizičko ugrožavanje – čini hrvatskoj kulturi i historiografiji nepovratnu štetu.

Gospodo investitori (HEP), nadležni (tijela RH) i lokalni (načelnik općine Perušić, gradonačelnici gradova Otočca i Gospića), pridržavajte se važećih Zakona i sačuvajte hrvatsku arheološku, kulturnu i povijesnu baštinu!

U Zagrebu 13.10.2021.god., mr.sc. Ivan Mance, Kosinj konzalting

 

Izvor: Ivan Mance

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close