INTERVIEW Kristina Prša za LIKACLUB: Promjene se definitivno događaju, drago mi je da sam dio njih

U Gradu Gospiću od 2017. i pobjede liste Karla Starčevića na lokalnim izborima, mnogo se toga promijenilo. Osim vlasti, u gradskoj su se, time i ličkoj politici, pojavili neki novi ljudi. Kristina Prša jedna je od njih. Do tada učiteljica iz Ličkog Osika, s radnim stažom od 10 godina, ohrabrila se je na pokušaj promjene. Stala je na listu Starčevića. Nakon rezultata izbora i svojevrsnog gradskog šoka jer je HDZ po prvi put izgubio Gospić, na mjestu zamjenice gradonačelnika pojavila se Kristina Prša. Svjesna kompromitirane politike, bez članstva u stranci, sa svojim timom uhvatila se u koštac rješavanja problema u Gospiću.

Razgovarali smo s Kristinom Pršom, zamjenicom gradonačelnika Starčevića, o njezinom političkom putu, ženama u politici, gospićkim temama ali i onim županijskim. Pročitajte veliki intervju u nastavku.

Kako ste se, kada i zašto, počeli baviti politikom u Gospiću? Od nedavno ste svoje političke aktivnosti proširili i na Ličko-senjsku županiju? Svidjela vam se politika?

Politika? Ne mogu točno reći zašto, jer nikad nisam ranije razmišljala o tome da politika bude moj smjer. I sad kad čujem riječ politika ne zvuči mi pretjerano interesantno. 🙂 Zato bih radije rekla da se ne osjećam kao političarka. Nisam članica stranaka, nisam opterećena dnevno političkim temama i događajima. Više volim konkretno raditi. Na žalost kod nas je politika prilično kompromitirana. Političari su često osobe kojima stranačke političke funkcije na koje ih je narod odabrao služe da bi se bogatili i iskoristili poziciju za sebe i krug bliskih ljudi oko sebe. Žao mi je što se kod nas tako dogodilo. Mogli smo i drugačije da je bilo skromnosti i poštenja. Zato se, kao što sam rekla, ne osjećam kao političarka, već kao radnica koja ima svoje zadatke koje joj je narod povjerio. Naime, na upit gospodina Starčevića odlučila sam napraviti taj iskorak u životu i zaista stati na njegovu listu jer sam nekako osjećala da je vrijeme da se na toj, kako se kaže, političkoj sceni, pojave neka nova lica, ljudi, neopterećenih razmišljanja, i vidjela sam se u tome. Osjećala sam da je vrijeme za promjene i promjene se definitivno događaju. Drago mi je da sam dio njih.

U protekle dvije godine obavljate funkciju zamjenice Gradonačelnika Gospića, na što ste najviše ponosni u ovih pola mandata? Smatrate li da ste napravili dovoljno da bi građani bili zadovoljni?

Tako je, zamjenica sam gospodinu Karlu Starčeviću i zaista je široko područje rada zamjenice gradonačelnika. Manje sam eksponirana u javnosti od gradonačelnika, što mi daje mir da tijekom dana odradim mnoge administrativne stvari koje gradonačelnik ne bi stigao bez suradnika. Znam da su očekivanja nakon smjene vlasti bila velika, znam da su i danas velika i ono što mogu reći za pola mandata je da smo napravili veliki iskorak u povlačenju sredstava iz EU Fondova.

Jesu li građani zadovoljni? Pa, na to pitanje nema univerzalnog odgovora. Raspon mišljenja sigurno je veliki. Ima ljudi koji su oduševljeni, ali ima i onih koji su nezadovoljni našim radom. Osobno jednako poštujem i jedne i druge jer nam i najveći kritičari imaju pravo reći svoje zamjerke i mogu biti vjetar u leđa u radu. Prošla su vremena kad građani nisu smjeli reći što misle o svojim predstavnicima. Evo i to se promijenilo, na bolje. Odgovorno tvrdim da se promijenila, prije svega, atmosfera u društvu. Duboko vjerujem da ćemo u naredne dvije godine mandata  ostvariti planove i obećanja koja smo dali našim sugrađanima, a o tome što oni misle pokazali su i na Izborima za Županijsku skupštinu kada smo zaista u Gospiću ostvarili izvrstan rezultat i hvala im na tome.

Koje je najgore iskustvo na toj funkciji? Jesu li građani razumni i imate li problema s njihovim zahtjevima i očekivanjima? Možete navesti primjer.

Ma ne mogu govoriti o lošim iskustvima. Svaki radni dan je drugačiji i ima i lijepih i ružnih trenutaka. Uspona i padova. No, izdvojila bih neke situacije koje me ponekad čine frustriranom. To je primjerice kada građani misle da mogu zaobići pravila i da su zakoni i propisi nešto što se selektivno primjenjuje. Ne volim situacije u kojima netko želi nešto ostvariti, ali tako da da zaobiđe sustav, zakon ili propis. Građani moraju znati da Gradska uprava nije svrha sama sebi i da je ona niža razina države. Mi jednostavno moramo poštivati zakone, pravila i razne uredbe koje donosi Vlada, a isto tako imamo razne revizije i kontrole i mogu odgovorno reći da je sustav kontrola svakim danom sve rigorozniji i stroži, stoga je važno napomenuti da mi ne možemo baš sve što građani misle da možemo.

S obzirom na to da u Ličko-senjskoj županiji ima vrlo malo istaknutih žena koje politički djeluju, kako je biti žena u ličkoj politici? Slažete li se u gradskim poslovima bolje sa ženama ili muškarcima? Bi li Lici bilo bolje da ju vode žene?

Ne vidim ja tu neku razliku. Osobno se ne osjećam nimalo drugačije u odnosu na muškarce. Ne mislim da je spol u poslu nešto što čini prevagu. Dakle, određeni posao jednako dobro mogu obavljati i muškarac i žena i mislim da je to više stvar karaktera. Međutim, ono što mogu donijeti kao neki generalni zaključak jeste da mi je žao što se često više muškaraca vrti oko visoko pozicioniranih mjesta, pa žene ne dođu do izražaja. To bih svakako promijenila.

S obzirom na to da ste prije politike bili u obrazovanju, te 10 godina radili kao učiteljica u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana u Ličkom Osiku, sad već imate oba iskustva. Je li teže raditi u obrazovanju, ili u gradskoj upravi? Što je bolje, biti učiteljica ili političarka?

Prije svega moram reći, oba posla su vrlo odgovorna. Dok sam radila u prosvjeti moj posao bio je, osim samog obrazovanja, podučiti djecu i nekim vrijednostima i na neki način oblikovati mlade umove, usmjeriti ih i iskoristiti njihov potencijal. Ovdje sam na poziciju da sam odgovorna građanima i da kreiram određene procese. Poslovi su potpuno različiti, ali kao sam rekla podjednako zahtjevni i odgovorni.

U kuloarima se spominje da biste politički mogli naslijediti Karla Starčevića, kako komentirate ta nagađanja? Koje su Vam sljedeće političke ambicije i imate li ih?

Gradonačelnik Starčević čovjek je s puno energije i elana. Rad uz njega prilično je dinamičan. Ne mislim da će mu tako skoro trebati nasljednik. 🙂 Ne mogu govoriti o sebi kao nasljednici i ne bih se bavila kuloarskim pričama. Ja živim u sadašnjem trenutku i pokušavam svaki dan dati najviše od sebe u svom poslu. Što će biti u nekim narednim izborima, vidjet ćemo.

Jeste li zadovoljni pozicijom Gospića u nacionalnim medijima? Izvještavaju li o vama bolje komercijalne televizije ili javna? Na primjeru Bjelovara, koji je izgubio dopisništvo HRT-a (kao Gospić) pa je političkim pritiskom isto vraćeno, jeste li i Vi razmišljali o takvoj inicijativi i povratku HRT-a u Gospić?

Nisam baš zadovoljna pozicijom Gospića u nacionalnim medijima. Ne sviđa mi se kako se Gospić zaobilazi kada su u pitanju i pozitivne teme i vijesti koje bi Gospić prikazale u vedrom i pozitivnom svjetlu. No, čim se stvori neka ružna priča u svim smo medijima. Ne volim ni ovu političko – medijsku pompu koja se stvorila oko posljednjih izbora. Sve nas to umara i odvlači pozornost od rada, a posla itekako ima. Koliko znam na području Grada i Županije postoje dva dopisnika HRT-a koji rade, dolaze na događaje i vjerujem da HRT najbolje zna kako organizirati rad svojih dopisnika i novinara.

Primijetili smo pojačanu gradsku inicijativu za uređenje parka Jasikovac. Zašto je krenula revitalizacija i kakvi su planovi po toj temi? Kada će građani moći prošetati novouređenim Jasikovcem?

Projekt revitalizacije Jasikovca započela je još bivša struktura vlasti, mi smo ga nastavili jer smo smatrali da je dobre projekte važno nastaviti. Uređenje dijela šume smatram dobrim projektom, ali da budem potpuno iskrena sam projekt ima svojih manjkavosti i upravo te manjkavosti usporavaju nas u radu. Nadam se da će do kraja ove godine građani moći prošetati novouređenim parkom, ali kako sam rekla postoje određene prepreke i sve ide malo sporije nego što smo očekivali.

Uz Starčevića ste bili i na listi za županijsku Skupštinu. Kako komentirate trenutnu političku situaciju?

Zadovoljna sam izbornim rezultatom, očekujem najbolje rješenje za Županiju i nadam se konstruktivnom radu.

Koji je po Vama najveći prioritet Ličko-senjske županije? Demografija, turizam, poljoprivreda ili gospodarstvo? I zašto baš to.

Sve je to usko povezano i nemoguće je realizirati jedno bez drugoga. Činjenica je da je Lika raseljena i da se oduvijek raseljavala. Bez ljudskog potencijala nemoguće je razvijati i turizam i gospodarstvo i poljoprivredu. Kad kažem potencijal ne mislim samo na brojčane čimbenike, već mislim i na građanske inicijative. Možete imati veliki broj stanovnika koji opet nemaju namjeru baviti se poljoprivredom ili turizmom ili bilo kojim drugim oblikom poduzetništva. Vrlo je važno da ljudi osjećaju da sami mogu nešto napraviti, a čini mi se da je još uvijek premalo inicijative od samih stanovnika (ovog malog broja mladih na području Županije), a premalo je i brige centralne države za ove krajeve. Nije to nimalo jednostavna pozicija u kojoj se Lika nalazi.

Tema Nikole Tesle u Lici i Gospiću uvijek je aktualna. Razvija li se Memorijalni centar Nikola Tesla u željenom smjeru? Naše čitatelje sigurno zanima i još uvijek neriješeno pitanje – kada će se vratiti kip Nikole Tesle u Gospić?

Što se tiče Memorijalnog centra Nikola Tesla mogu reći da sam zadovoljna njegovim radom. Međutim, mišljenja sam da mi u Gospiću bilo kao predstavnici vlasti, bilo kroz gradske institucije imamo još puno posla i truda uložiti u predstavljanje Gospića kao grada kraj kojeg je rođen Nikola Tesla. Svjesna sam da Gospić nije još uvijek prepoznat kao turistička destinacija i da nije povezan s likom i djelom Nikole Tesle bez obzira na Memorijalni centar. Sigurna sam da ćemo to u vremenu koje je pred nama ispraviti, a konkretna rješenja, primjerice povezivanje MC-a Nikola Tesla i NP Plitvička jezera, počeli smo primjenjivati od prošle godine i broj posjetitelja se povećao. Tim putem nastavit ćemo i dalje.

O povratku spomenika mogu reći da je projekt gotov i da se prema Odluci Gradskog vijeća iz 2014 .godine Tesla treba vratiti ispred KIC-a Gospić. O samom datumu povratka ne mogu još govoriti, budući da to ovisi o više faktora; proračunskim sredstvima, postupku javne nabave…

Što biste poručili svim Ličankama i Ličanima koji su pročitali ovaj intervju, a koji su već odselili iz Gospića/Like/Hrvatske? Možete navesti zašto bi se trebalo vratiti u svoj kraj.

Teško je te negativne trendove iseljavanja s kojima se cijela Hrvatska susreće, a Lika pogotovo, u kratkom roku preokrenuti. Iseljavanje Hrvata je problem koji se s puno aspekata može gledati. Razlog iseljavanja nije uvijek samo nemogućnost pronalaska posla već se radi i o velikim nepravdama koje su ljudi doživjeli. S druge strane odlasci iz matične zemlje, pogotovo otkako smo u EU djeluje i prirodno, ljudima je otvoreno tržište rada i traže sebi bolje uvjete. U Hrvatskoj mnogo toga nije usklađeno i strateški i planski dorađeno. Primjerice obrazovanje: upisne kvote na sveučilištima moraju pratiti potrebe tržišta, a uz to moramo izgrađivati što konkurentniji srednjoškolski obrazovni sustav iz kojeg će izlaziti kvalitetni mladi ljudi sa strukovnim ili uslužnim zanimanjima.

Evo, primjer je i Gospić, učiteljski ili ekonomski kadar se obrazuje, a škole zatvaraju jer je sve manje djece. Ekonomisti poduzetnici traže posao, ali ne potiču samozapošljavanje. Prije svega bi trebalo sagledati trenutne probleme našega društva te napraviti strategiju zapošljavanja i poticanja mladih ljudi i obitelji i time ih nastojati zadržati. Nadam se da će se na višim razinama u čijim rukama i jeste moć odlučivanja o takvim pitanjima, donijeti neke odluke koje će utjecati na povratak naših iseljenika. Takve promjene ne događaju se preko noći i zato nije jednostavno poslati poruku ljudima da se vraćaju u svoje krajeve. U svakom slučaju ima pozitivnih primjera, ljudi odu van, steknu neko iskustvo, vrate se i otvore svoj posao kojeg su tamo usavršavali ili se sa stečenim iskustvom zaposle. Voljela bih da je takvih primjera više. Osim toga, mislim da će na povratak radne snage utjecati ukoliko se malo po malo počnu podizati plaće radnicima i tad će ljudi jednostavno odabrati: vratiti se tj. ostati u svojoj zemlji. Vjerujem u takav razvoj događaja i priželjkujem ga.

 

---

Foto: LIKACLUB, Josip Durdov