INTERVIEW – Ante Dabo: Strpite se, bit će sve u redu, zadržimo ovu epidemiološku sliku povoljnom kakva sada jest

S gradonačelnikom Antom Dabom razgovarali smo o aktualnoj situaciji s koronavirusom na području Grada Novalje. Kako se Novalja nosi s trenutnom situacijom, zašto su se odlučili zadržati sustav e-propusnica, hoće li se ovo sve odraziti i na brojne EU projekte koje Grad provodi te kako će ove godine izgledati Zrće, pročitajte u nastavku.

Kako se Novalja nosi s trenutnom situacijom?

Nosimo se kao i svi. Teška je situacija, izvanredna i nitko nije mogao pretpostaviti početkom godine da ćemo doći u ovakvu situaciju. Pogotovo gospodarska, vidimo da kompletan taj krug se otvori, kad ne rade poduzetnici, normalno da je onda i javni sektor ugrožen. Još vijek imamo likvidnost, radimo puno, imamo projekata, međutim svi se pomalo bojimo krize. Sigurno će imati velike posljedice na gospodarstvo, pitamo se kakva će biti sezona, nitko nije optimističan…

Nadam se da će ljeto i visoke temperature ipak sprečavati širenje virusa i da će situacija biti bolja nego što nam sada na prvi pogled izgleda. Osobno mislim da moramo ipak zadržati jedan ton optimizma, vjerovati da će i ova teška situacija završiti i da ćemo se polako početi vraćati u normalu. Normalu pod navodnicima jer će, dok se ne pronađe lijek za ovaj virus, sigurno biti mjera opreza i distance u svim djelatnostima.

Zašto ste se odlučili zadržati sustav e-propusnica?

U početki sam bio skloniji popuštanju, međutim, tražio sam mišljenje viših instanci, konzultirao se s nacionalnim i županijskim stožerom. Građani koji nisu upoznati s detaljima kako funkcioniraju ePropusnice, moraju znati da svaki poduzetnik, poslovni čovjek izdaje e-propusnicu kao poslodavac, a do kraja prošlog tjedna su sve te e–propusnice koje poslodavci izdaju isključivo vrijedile na kopnenom dijelu Hrvatske bez ograničenja. Bilo je izdano otprilike 1 600.000 takvih propusnica, a samo ih je oko 60.000 odbijeno. Znači, 95 posto je odobreno, a to je jedna velika fluktuacija ljudi, ali za sve otoke ta propusnica nije bila dovoljna i morali ste ishoditi i propusnicu svakog otočkog stožera po pitanju dolaska na otok.

Prijedlog mojih kolega s južnog dijela otoka je bio, vrlo korektno, da uđemo kao otok u u free zonu Zadarske županije. Najprije smo u razgovoru s našim županom, gospodinom Milinovićem, shvatili da postoji proceduralna zapreka, da bi se o takvom funkcioniranju morale izjasniti i županijske skupštine dviju županija. Razgovarao sam i s načelnikom stožera u Zadru, gospodinom Viskovićem i zaključio da ćemo na taj način biti ugroženi jer ulaskom u Zadarsku županiju svih tih e-propusnica koje izdaju poslodavci, sigurno će biti jako veliki dolazak na otok. Prema tome, iako obični građanin ne može migrirati po Hrvatskoj bez propusnice svog stožera, poslodavac ne treba odobrenje i putuje svuda osim na otoke.

Osim zadarske županije, sve ostale županije, od Primorsko-goranske do Dubrovačke, ne dozvoljavaju na otoke slobodne ulaženje. Čak ni Šibensko-kninska županija nije ušla u sustav slobodnog županijskog kretanja. Mi smo ipak odlučili, usprkos tome što su susjedne jedinice lokalne samouprave rekle da će ući u slobodno kretanje unutar Zadarske županije, da nam to predstavlja dosta veliku opasnost. Gospodarski subjekti ionako ne rade, osim uredno prijavljenih gradilišta, ljekarni i i trgovina koje prodaju prehrambene proizvode. Imamo otprilike oko 8.000 jedinica, apartmana ili kuća za odmor, a tri ili četiri osobe po svakoj jedinici je ogroman broj. Od 30.00 ljudi koji imaju ovdje gdje doći, da nam dođe samo 10 posto ljudi, povećavamo rizik i za njih i za nas jer i oni će se miješati s nekima s kojima se inače ne bi dodirivali, građanima iz različitih gradova hrvatske koji su došli na istu destinaciju.

Nakon razgovora s načelnikom nacionalnog Stožera i županima Ličko-senjske i Zadarske županije, u nedjelju navečer sazvao sam putem konferencijskog poziva uži kabinet. Nas pet je o tome raspravljalo sat vremena i izbistrili smo taj stav. Na sutrašnjoj konferenciji inzistirali smo da svaki član proširenog stožera zauzme svoj stav i svi smo jednoglasno odlučili da ostanemo u sustavu e-propusnica. To je izazvalo dosta nedoumica na otoku. Nakon dan-dva i kolege s južnog dijela otoka su to isto zatražile od svog stožera i u srijedu im je odobreno, tako da je u četvrtak u šest sati paški policijski punkt koji bio pred Novaljom prebačen na most. Svi zajedno smo po protokolu prema nacionalnom Stožeru uputili zahtjev da otočko stanovništvo komunicira na području otoka bez propusnica. Očekujem danas da će se nacionalno tijelo izjasniti o tome i da će se cijeli otok naći u sustavu e Propusnica, da ćemo opet olakšati otočnom stanovništvu dnevnu komunikaciju.

Postupili smo kao što su postupili svi otoci na hrvatskoj obali, izuzev Zadarske županije. Smatram da je to bio dobar potez, a vidim po reakcijama na društvenim mrežama da i naši građani u velikom dijelu odobravaju da se za prvosvibanjske praznike zaštitimo od dolaska prevelikog broja ljudi. Još uvijek je rizik prevelik, a ući u sezonu koja će biti slaba i teška, s novom zarazom koja bi se mogla itekako širiti, mislim da bi bilo loše za sve, i za naše goste koji će doći.

Pred nama je nova turistička sezona, mnogi kažu da je neće ni biti. Što Vi kažete?

Mislim da ćemo dijeliti sudbinu svih destinacija na hrvatskoj obali i otocima. Teška će biti situacija, pad turističkog prometa je jako veliki, očekuje se desetak posto pad BDP-a. Svi se moramo spremiti na jednu drugačiju situaciju. Ušli smo u šest velikih projekata, plus anglomeracija koja uskoro kreće. Sve to skupa će iziskivati puno više štednje i javni standardi će biti dosta skromniji. Koliko će brzo ili sporo ići oporavak teško je reći, ali ova godina će biti jako teška i ona će se sigurno reflektirati na sve privatne poduzetnike, ali i na javne financije na svim razinama –  i u gradu, županiji i državi. Teško vrijeme nas očekuje i svatko od nas će morati pokazivati više ljudskosti, solidarnosti i razumijevanja. Nadam se da će biti puno manje bahatosti na svim razinama i puno više realnosti.

Što mislite, kakvo će stanje ove godine biti sa Zrćem i s lokalnim događanjima?

Ne znam što će biti dogodine, ali ove godine mjere neće dozvoliti veća okupljanja i svi ti festivali koji su okupljali nekad i do 10, 12 tisuća ciljanih gostiju za ovu godinu su nezamislivi. Pitanje da li će Zrće uopće raditi ovu godinu, a ako bude radilo to će biti samo dnevni “đir” s eventualno sadržajima koji će biti prilagođeni obiteljima i mladima, festivala definitivno nema.

Turistički promet koji je Zrće ostvarivalo je bio broj vrlo velik, ima tu i puno problema koje je sa sobom Zrće nosilo i troškova – grad je trošio puno na održavanju sigurnosti, zapošljavao dvadesetak sezonskim komunalnih redara… Ove godine očekujemo, ako išta bude od turizma, bit će to individualni i obiteljski gosti. Zrće ovu godinu, možemo slobodno reći, neće raditi.

Kakve su Vaše informacija o oboljelima? Jesu li se oporavili?

Mogu reći da smo jako sretni jer su dva oboljela koje smo imali danas otišli na testiranje. Zadnjih 25 dana su bili bez temperature, u kontaktu su s obiteljskom liječnicom i njihova kompletna općezdravstvena slika je jako dobra. Nemaju nikakve simptome i bit će vjerojatno zdravi do kraja ovog tjedna. U Novalji vjerojatno opet nećemo imati ni jednog zaraženog što je jako bitno zbog toga što nas očekuje u, nadamo se, nekakvom turizmu, da ne budemo opasna zona, kao i većina otoka koji nemaju zaraženih.

Hoće li se ovo sve odraziti i na brojne EU projekte koje provodite a koji su u izgradnji? Kako doskočiti i nastaviti projekte?

Da nije bilo ove situacije, predviđali smo zaduženje ovu godine za dva EU projekta, jedan od njih je proširenje dječjeg vrtića. Imamo i dva projekta Ministarstva gospodarstva, Poduzetnički inkubator koji je nekih 12 milijuna kuna s opremom te unaprijeđenje komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni. To smatramo velikim doprinosom našem gospodarstvu koje će sad imati šansu, nadam se, da se možda malo resetiramo i ne ovisimo toliko o turizmu. U tom poduzetničkom inkubatoru je 16 jedinica za startupovce koji će pokretati pojedine poslovne ideje i projekte, a za to će imati dobru logistiku, prostor i stručno vodstvo.

Tu je i projekt Kulturnog doma, najveći projekt koji će koštati 17 milijuna kuna, te izgradnja i sanacija deponija komunalnog otpada. Sve to kad zbrojimo, nekih šezdesetak milijuna kuna je ugovorenih projekata koji su u provođenju. Nije lako, ali se nadam da će se situacija stabilizirati i da ćemo koliko-toliko uspjeti do kraja godine sve to riješiti, uz zaduženje koje smo predvidjeli od 10 milijun kuna. Kroz mjesec dana bi trebao započeti i projekt anglomeracije.

Htjeli smo se zadužiti kratkoročno, na deset godina, ali očito ćemo morati na više godina jer situacija je takva da će oporavak od ove krize vjerojatno potrajati. U jednu ruku nam je teško jer smo ove godine ušli u najveći investicijski ciklus od kada grad postoji, a zadesila nam se kriza koja se mjeri s najvećim krizama 20. stoljeća. Teško je sad reći kako će biti, ali vjerujem da ćemo uspjeti prebroditi te financijske izazove i da će se situacija 2021. poboljšavati. Bez tih projekata situacija bi nam bila lakša, ali s druge strane to su uglavnom sve EU projekti koje bi bilo šteta propustiti. Vjerujem da će na kraju sve biti dobro, a na drugim stavkama ćemo morati puno štediti, smanjili smo osobne dohotke i srezali smo mnoge stvari koje nam nisu nužne.

Kroz ovu krizu korona virusom aktivno ste sudjelovali u pomoći poduzetnicima, a pomogli ste i u reklami ribara. Kakve su reakcije poduzetnika i kakav je interes?

Kao i mnoge lokalne samouprave smo išli na oslobađanje obveza. Ne na odgodu, već na oslobađanje. Ono što možda mnogi čitatelji ne znaju, jest da je i ono što država otpisuje, to su sve naši novci. Porez na dohodak koji je negdje otpisan i odgođen je prihod lokalnih samouprava. 65% poreza na dohodak ide lokalnoj samoupravi i to je sve dio novca čiji će priljev biti manji u lokalne proračune.

Mislim da je to minimum što smo trebali napraviti da budemo solidarni s našim poduzetnicima, da im još pomognemo. Pola milijuna kuna koje smo uvijek u proračunu držali za pomoć poduzetnicima, a koji su uglavnom išli u nove projekte, širenje i nabavu nove opreme, ove godine će biti isključivo upotrijebljeni za održavanje kakve-takve likvidnosti naših poduzetnika. Svi se nadamo da će od sezone ipak nešto biti i ne treba skroz potonuti i predati se. Bit će teško, ali svi ćemo se boriti.

I za kraj, Vaša poruka čitateljima portala Lika Club i svim Vašim sugrađanima i budućim gostima.

Molim za razumijevanje naše posjetitelje koji su nam uvijek dobrodošli i koji se jako ugodno osjećaju u Novalji, a sigurno je da su oni i značajni gospodarski faktor na području našeg grada. Do 1. svibnja nećemo odobravati dolazak, obilazak svojih apartmana i uređenje okućnica zbog protuepidemijskim mjera i rizika koji nam se tu, i za njih i za nas, može stvoriti.

Morat ćemo svi malo biti više strpljiviji i skromniji. Ima i tračka optimizma u svemu ovome, situacija gdje su ljudi radili malo drugačiji turizam i više se bazirali na obiteljske individualne goste, da čak i nema otkazivanja rezervacija. Budimo strpljivi, vjerujmo da će sve ovo proći i da ćemo se kroz godinu dana vjerojatno svi stabilizirati. Vjerujmo da ćemo sve uspjeti prebroditi, ali naglašavam- samo zajedno i uz puno razumijevanja

Imamo puno prozivki i neugodnih komentara na društvenim mrežama od ljudi koji bi htjeli doći u Novalju, a mi im to za sada ne dopuštamo. Strpite se, bit će sve u redu, zadržimo ovu epidemiološku sliku povoljnom kakva sada jest. A onda se nadamo, s porastom temperature koja izgleda ipak utječe na puno sporije širenje virusa, da ćemo se moći ipak malo opuštenije družiti uz poštivanje mjera koje će biti. Nemojmo žuriti, jer ako i malo preuranimo s popuštanjem, možemo opet imati problema. Svima želim strpljenja, zajedništva i vjere u bolje sutra.

Pogledajte i video snimku koju smo prenosili uživo na Facebooku.

 

 

---

Foto: Josip Durdov