Politika

INTERVIEW Ante Dabo: Sredstvima iz EU fondova “novaljski model” razvoja proširit ćemo na cijelu Ličko-senjsku županiju

Ante Dabo, gradonačelnik Novalje i nositelj kandidacijske liste broj 2 – Nezavisne liste Bure promjena najavio je u ponedjeljak u Gospiću kako  Bura promjena na prijevremene izbore u Ličko-senjskoj županiji  izlazi pod sloganom „Korak Dalje“. Prema njegovim riječima riječ je o sloganu kojim Bura promjena želi otići korak dalje u širenju njihove glavne ideje, a to je da su nezavisni političari u stanju pozitivne promjene u razvoju sredina u kojima obnašaju vlast proširiti na cijelu Županiju.

U razgovoru za LikaClub Ante Dabo otkriva kako je Novalja postala jedno od najprivlačnijih mjesta za život u Hrvatskoj i  sljedeće korake Bure promjena u smjeru boljitka Županije, ali i opasnosti koje prijete Županiji u slučaju da interesne skupine i političke opcije kojima nije u interesu boljitak Županije ponovno ostvare velik utjecaj u Županijskoj skupštini.

Neizglasavanje proračuna za 2019. godinu izazvalo je neželjene nove izbore za većinu stranaka u Ličko-senjskoj županiji. Kako je Bura promjena reagirala na sjednici Županijske skupštine 31. prosinca 2018. i kakav je vaš stav o srušenom proračunu?  

Mi nezavisni bili smo protiv rušenja proračuna jer to je, po nama, bilo neodgovorno ponašanje prema građanima. Smatramo da je proračun bio dobar jer uključivao razvojne elemente uz izdašno financiranje iz EU fondova, što je izazivanjem novih izbora dovedeno u pitanje. S druge strane, smatramo da se su se nesuglasice, izazvane unutarnjim razmiricama u HDZ-u,  trebale rješavati dijalogom i korektnim partnerskim odnosom i pronalaskom prihvatljivog načina političkog suživota ili kohabitacije u interesu svih građana. Smatramo da je građanima politike i izbora već preko glave te da ih takvo neodgovorno ponašanje koje ima za cilj isključivo formiranje skupštinske većine i političke dominacije, iritira. Nažalost, izvanredni izbori za skupštinu Ličko-senjske županije vjerojatno će produbiti postojeće podjele,  izazvati nepotrebni proračunski trošak i sigurno je, dovesti u pitanje realizaciju postojećih EU projekata.

Također, sasvim je izvjesno da u ponovljenim izborima niti jedna politička opcija neće imati skupštinsku većinu. Taj scenarij moguće je izbjeći ako građani svoje povjerenje na izborima daju kandidatima Bure promjena i onim političkim opcijama koje su bile za izglasavanje proračuna. No, i u slučaju da se i nakon ovih izbora ponovi pat pozicija u Skupštini, morat ćemo se svi skupa ponovno učiti parlamentarnoj demokraciji. Bura promjena u takvom okruženju nastavit će provoditi politiku izgradnje političke tolerancije i rada na postizanju kompromisa u interesu svih građana županije. To je jedini dobar element ovih izvanrednih izbora u kojem nezavisna lista Bura promjena želi odigrati pozitivnu političku ulogu u smislu smirivanja političkih strasti i uvođenja novih i kvalitetnijih standarda političke kulture i dijaloga. Mislim da smo u jednom manjem dijelu upravo u tome i uspjeli kad smo s osvojenih 23% mandata u svibnju 2017. godine ušli u županijsku skupštinu.  U tom smislu, ovi izvanredni izbori bit će novi test za nas nezavisne čelnike lokalne samouprave.

Koja je glavna razlika između Nezavisne liste Bura promjena 2017. godine i Nezavisne liste Bura promjena 2019. godine. Na kandidacijskoj listi koju ste predstavili u Gospiću nema nekih istaknutih imena s prošle liste?

Prije nepune dvije godine Bura promjena okupljala je širu političku platformu koja je na svojoj kandidacijskoj listi imala i važne pripadnike dviju političkih stranaka, HSP-a i HNS-a tako da je nositelj liste bio današnji gospićki gradonačelnik i predsjednik Hrvatske stranke prava gospodin Karlo Starčević, a kandidat za župana bio je tadašnji predsjednik ŽO Hrvatske narodne stranke za Ličko-senjsku županiju, gosp. Ernest Petry. Na našu nezavisnu listu oni su išli bez stranačke markice jer je to bio naš uvjet. U međuvremenu oni su se, po mnogima, znatno približili današnjem Ličkom HDZ-u i aktivno sudjelovali u rušenju županijskog proračuna. To je ključna točka na kojoj smo se razišli. Drugim riječima, Bura promjena u izborima 2017. bila je politička platforma koja je trebala spriječiti daljnju dominaciju HDZ-a u Lici i u tome smo značajno uspjeli jer osim Novalje i Otočca, HDZ je tada izgubio vlast u gradu Gospiću i općini Plitvička jezera.

Ovi izbori imaju nešto drugačiji karakter. Kako je Bura promjena svojom pojavom inicirala sukobe u HDZ-u i time okrenula jednu sasvim novu stranicu na Ličkoj političkoj sceni, trenutnu političku situaciju karakterizira sukob između dva HDZ-a, Kustićevog i onog Milinovićevog koji sada kreće u izbore prvi puta bez stranke, kao nezavisni. Na žalost, sukob tih dviju političkih opcija zasigurno će obilježiti ove izvanredne izbore, što već vidimo iz njihovih prvih predizbornih nastupa.

U takvoj situaciji Bura promjena s nezavisnim gradonačelnicima želi se pozicionirati kao umjerena politika centra koja želi smiriti te političke tenzije i otvoriti dvosmjerni politički dijalog koji će imati za cilj stabilnost, a onda i prosperitet županije. Uvjeren sam da će znatni broj birača to prepoznati i da će se Bura promjena, ovoga puta kao čisto neovisna opcija, čvrsto pozicionirati kao važan faktor političke stabilnosti županije.

Na predstavljanju kandidata Bure promjena u Gospiću ukazali ste na nekorektne pojave na terenu gdje se stanovnike želi uvjeriti da su pojedini članovi Vaše liste i dalje članovi HDZ-a. S obzirom da ste i vi ste bivši član HDZ-a, kako to komentirate takve pokušaje?    

Naši kandidati, pa i ja osobno, ne krijemo da smo bili članovi HDZ-a, ali važno je da birači znaju i razloge zbog kojih smo napustili tu stranku. Svaki čovjek u svom životu i radu prolazi razne faze sazrijevanja pa tako i u politici. Gradovi i županije u kojoj pojedine političke stranke dugi niz godina, čak desetljeća, obnašaju vlast, postaju sami sebi svrha, postaju bahati, a stranački i privatni interes pretpostavljaju javnom. To se dogodilo i u našim gradovima i općinama i zato smo se odmaknuli od HDZ-a i pokušali mijenjati stvari kao nezavisni. Težak je to put, jer okrenuti se protiv svoje dojučerašnje stranke i krenuti sam sa nekolicinom hrabrih i čestitih ljudi uzvodno protiv struja, nije nimalo jednostavno.  Jedan od najvećih uspjeha Bure promjena na prošlim izborima jest to da će se HDZ ubuduće u Lici morati naučiti biti korektan partner, a ne veliki gazda kao do sada. Ako za to ne budu spremni, morat će u oporbu na popravni.

Nezavisna lista Bura promjena nije impresionirana niti jednom političkom strankom pa tako ni Ličkim HDZ-om i osjećamo se potpuno slobodno od svih mogućih političkih pritisaka i ucjena jer nas ne zanima vlast pod svaku cijenu. Upravo u tom smislu smo se bitno odmaknuli od politike HDZ-a kojemu je često puta vlast pod svaku cijenu, najvažniji politički cilj. Siguran sam  da su birači već uvidjeli tu razliku te da neće nasjesti na predizborne podvale naših političkih protivnika

 Kakve rezultate očekujete na predstojećim izborima? Hoćete li ponoviti rezultat s prošlih izbora?

 S osvojenih 23% glasova na prošlim izborima uzdrmali smo i podijelili biračko tijelo HDZ-a u cijeloj županiji i pridonijeli demokratizaciji političke scene. Bura promjena tu ne namjerava stati. U prilog nam ide činjenica da ideja nezavisnih listi ima uzlazni trend i da sve više građana gubi povjerenje u političke stranke koje su najčešće postale svrha samim sebi. Nezavisne liste i njihovi čelni ljudi osuđeni su na korektan i kvalitetan rad za opće dobro, na odabir kvalitetnih ljudi koji upravljaju ili će upravljati javnim resursima iz razloga što oni nemaju stranačku mašineriju sa snažnim alatima kupovanja naklonosti birača. Držim da smo zadnjih godina svojim radom u lokalnim zajednicama učvrstili ideju nezavisnosti kao pozitivnu i da smo na više primjera pokazali dosljednost i principijelnost u donošenju važnih odluka za naše građane.  Stoga, smatram da će nezavisna lista Bura promjena i na ovim izborima iznova polučiti zavidan politički uspjeh. Kao što sam rekao i na predstavljanju Nezavisne liste, očekujemo da ćemo na ovim izborima osvojiti najmanje pet mandata. No, prava anketa održat će se 10. ožujka.

Moja prognoza kad su u pitanju izvanredni izbori za županijsku skupštinu, bazira se na ukupnom dojmu i trendovima koji prevladavaju u Hrvatskoj. Po meni sve više ljudi gubi povjerenje u politiku i političare i skoro bih rekao da se ljudima politika jako zamjerila i ogadila. Mnogi nažalost apstiniraju od izbornog procesa a oni koji izlaze na izbore sve više izabiru nezavisne kandidate i liste. Naša je nezavisna lista ovoga puta nešto drugačija i politički autentičnija jer za razliku od prošlih izbora, na njoj nema pripadnika niti jedne političke stranke. Imamo uistinu nezavisnu listu i nemamo niti jedan imperativ ispred nas u političkom smislu. Prema relevantnom istraživanju kojeg smo naručili od agencije Promocije plus prije par tjedana, naša je pozicija stabilna i obećavajuća. Za sada smo treća politička opcija u županiji a glavna politička utakmica vodit će se između dojučerašnjeg lidera Ličkog HDZ-a Dr. Darka Milinovića i njegovih dojučerašnjih stranački kolega iz HDZ-a. Po mnogima sadašnji je HDZ u Lici uvelike podcijenio nezavisnu listu Dr. Milinovića i vjerojatno će se iznenaditi konačnim izbornim rezultatom.

Uglavnom, po nama i po mnogim drugim relevantnim poznavateljima ličkih političkih prilika, niti jedna stranka ili predizborna koalicija neće imati većinu u županijskoj skupštini i morat će sjesti i naći kompromisno rješenje. Osobno smatram da je to dobro za demokraciju i za županiju jer nakon više od 25 godina dominacije snažnog i monolitnog HDZ-a, došla su druga vremena. Uloga Bure promjena u tom kontekstu bit će svakako pozitivna i konstruktivna

U prvim predizbornim istupima istaknuli ste kako nezavisni dužnosnici u lokalnim samoupravama mogu svoje uspješne modele upravljanja proširiti na cijelu Županiju. Konkretno, kako Vaš novaljski model privlačenja stanovnika i kvalitete života kanite primijeniti na konininentalni dio Županije koji se znatno razlikuje od sredine u kojoj djelujete?  

Smatram zato da je osnovni preduvjet poboljšanja demografske slike u cijeloj Županiji razvoj gospodarstva i mogućnost dobivanja stalnog zaposlenja.  Siguran sam da cijela naša županija ima veliki turistički i gospodarski potencijal koji se nužno treba relaksirati od politike i stvoriti temelje za demografsku obnovu županije. Što se tiče Novalje, našu demografsku stabilnost snažno podupiru ekonomske migracije koje dovode do mehaničkog prirasta stanovništva. Taj pozitivan trend za Novalju traje već skoro dvadeset godina što u konačnici daje pozitivan demografski učinak u smislu da se broj djece u osnovnoj školi A. G. Matoš u Novalji već dugi niz godina kreće oko 350. Mnogi mladi iz unutrašnjosti Hrvatske došli su u Novalju radi dobre prilike i mogućnosti zapošljavanja, tu osnovali svoje obitelji i njihova djeca već se smatraju novaljcima. Tu je Novalja pokazala svoju širinu i vjerujem da se većina tih mladih ljudi, novih stanovnika Novalje, tu osjeća dobro. Upravo radi njih Grad je ustupio svoje jedino građevinsko zemljište u naselju Novalja za potrebe izgradnje POS-ovih stanova, proveli smo već dva javna poziva, donijeli potrebne odluke na gradskom vijeću i u suradnji sa ministarstvom graditeljstva krenuli u projektiranje pet zgrada sa cca. 60 stanova čija će gradnja vjerujem krenuti prije kraja ove godine.

Ističete važnost EU projekata za razvoj Županije. Na koji način ste financirali glavne infrastrukturne projekte u Novalji i koji su to projekti? 

Grad Novalja ušao je u najveći investicijski ciklus od svog utemeljenja. U srpnju prošle godine sa ministarstvom zaštite okoliša i Hrvatskim vodama potpisali smo Ugovor o sufinanciranju projekta Aglomeracije Novalja vrijednog 310 mil. kuna. Prije nekoliko dana otvoren je postupak javne nabave za EU vidljivost i nadzor projekta. Kroz mjesec dana očekujemo otvaranje natječaja za crvenu knjigu, a do ljeta i za uređaj za pročišćavanje. Ostatak otoka a i ostali gradovi i općine naše županije tek sad kreću u izradu projektne dokumentacije i studije izvodljivosti. Trenutno vlastitim novcem i sredstvima EU fondova gradimo Kulturni dom vrijedan 15 milijuna kuna i Poduzetnički inkubator Ragan u vrijednosti 10,5 milijuna kuna.

Nadalje, početkom veljače krenuli smo u rekonstrukciju i cjelovito infrastrukturno uređenje ulice Samorašnji put u vrijednosti 7,5 milijuna kuna. U nepunih dva mjeseca ove godine zaprimili smo odluke nadležnih ministarstava o uspješnoj prijavi i dobivanju nova tri EU projekta: dogradnja i proširenje Dječjeg vrtića Carić u vrijednosti devet milijuna kuna, opremanje komunalnom infrastrukturom poduzetničke zone Čiponjac u vrijednosti 12 milijuna kuna) i rekonstrukcija i dogradnja zgrade DVD-a Novalja u vrijednost 7,5 milijuna kuna.

Ovo su projekti koji su ili već započeli ili će započeti njihova izgradnja tijekom ove godine. Kad uzmem u obzir puno manjih projekata u realizaciji ili onih većih čiju projektnu dokumentaciju već imamo ili je finaliziramo poput kompostane, sortirnice, dovršetak uređenja povijesne jezgre i da ne nabrajam dalje, pomalo me kao gradonačelnika i najodgovornije osobe grada hvata strah kako sve to financirati a da zadržite stabilnost gradskih financija i već prepoznatu solventnost u servisiranju financijskih obaveza grada.

Izdvojili ste važne infrastrukturne projekte i osigurano financiranje u okviru EU projekata. No, što je s razvojnim projektima i investicijama?   

Jedan od najvažnijih razvojnih prioriteta je podizanje kvalitete turističke ponude. U cijelom lancu ponude svake destinacije, najprije je kvaliteta smještaja. Novalji kronično nedostaju visokokvalitetni hoteli kao nositelji turističke ponude i produženja turističke sezone. Najprije smo u Prostornom planu propisali pravilo da hotel koji se planira graditi mora imati najmanje četiri zvjezdice a onda smo komunalni doprinos za hotele spustili na simboličnih 12 kuna po metru kubnom dok je cijena komunalnog doprinosa za apartmane najveća moguća, 139 kuna po metru kubnom. Rezultate danas ubiremo na način da je prošle godine naš poznati nogometni reprezentativac otvorio jedan manji hotel sa 65 ležaja u kategoriji četiri zvjezdice dok nam se ove godine za sezonu otvaraju tri nova hotela sa četiri zvjezdice ukupnog kapaciteta 500 kreveta. U idućih nekoliko godina postojeći stari hoteli Loža i Liberty trebaju krenuti u rekonstrukciju i dogradnju u kategoriji od 4 zvjezdice. Hotel vinarija Boškinac također se trenutno nalazi u cjelovitoj adaptaciji a uskoro se sprema krenuti u dogradnju hotela Boškinac u kategoriji pet zvjezdica.

Ako se tome pridoda da ima sve više investitora koji umjesto višestambenih objekata grade luksuzne vile i male butique hotele, a ove godine najmanje 20 vila nalazi se u gradnji, onda se može slobodno reći da Novalja radi polagan ali siguran zaokret prema kvalitetnijoj turističkoj ponudi a onda i kvalitetnijim gostima. K tome bih spomenuo da će gastro ponuda hotela Boškinac koji je postao prepoznatljivi brend u široj regiji, ove godine vjerojatno dobiti i jednu Michelinovu zvjezdicu, što je izuzetno važno kako za hotel Boškinac tako i za grad Novalju. Projekt marine Novalje također dobro napreduje i nadamo se da ćemo već dogodine pisati o koncesionaru koji će započeti izgradnju marine i time znatno podići kvalitetu ponude i znatno produžiti turističku sezonu. Namjera nam je da uz kvalitetniji turizam poraste i interes za autohtonu poljoprivrednu proizvodnju koju svake godine subvencioniramo sa osiguranih pola miliona kuna u gradskom proračunu ali nažalost još uvijek je premali interes mladih ljudi da tu vide izvor dobre zarade i plasmana.

Hoće li Zrće i Boškinac i dalje biti najistaknutiji turistički brandovi Novalje? Planirate li turističku ponudu proširiti novim sadržajima?    

Spomenuo sam malo prije da je osnovni preduvjet podizanja kvalitete ukupne turističke ponude, kvalitetan smještaj visoke kategorije. Novalja u svojoj turističkoj ponudi takvog smještaja, a onda i restorana visoke klase ima malo i nedovoljno.  Boškinac je napravio jedan fantastičan iskorak i  gosti njegovog hotela uglavnom bogati poslovni ljudi iz zapadne Europe i Amerike. Ohrabruje to što su trendovi pozitivni, što nam se grade hoteli i vile visoke kategorije i što je realno očekivati već za nekoliko godina značajni pomak naprijed u gastro i restoranskoj ponudi Novalje.

Kako surađujete s ostalim čelnicima lokalnih samouprava na Pagu? Vidite li i tu šansu za razvoj turističke ponude i razvoj otoka u cjelini?   

Europa i svijet se globaliziraju i u poslovnom smislu povezuju na dnevnoj bazi. Stoga je sasvim prirodno i logično da se mi čelnici lokalnih samouprava na otoku sve više ujedinjujemo kad je u pitanju zajednička promocija na svjetskom turističkom tržištu. Otok je jedna prirodna cjelina bez obzira na administrativne granice i tako ga doživljava svaki prosječni gost koji posjeti bilo koji dio otoka. Otok Pag je jedinstven po svom prelijepom mjesečevom pejzažu, kamenu, soli, paškoj čipki, Jurju Dalmatincu, jedinstvenim lunjskim maslinama i da ne nabrajam dalje. Od kad sam postao gradonačelnik Novalje prije skoro šest godina, snažno sam podupirao tu ideju zajedničkog nastupa cijelog otoka na svjetskom turističkom tržištu. U tom smislu napravili smo značajan iskorak tako da smo više puta zajednički predstavili otok u Celju u Sloveniji na već poznatoj manifestaciji Zvuci i okusi otoka Paga na kojoj su sudjelovali brojni domaći OPG-ovci predstavljajući svoje autohtone poljoprivredne proizvode – paški sir, maslinovo ulje i tako dalje, a klape i KUD-ovi s otoka predstavili su našu bogatu tradicijsku baštinu. Slična manifestacija Zvuci otoka Paga više je puta održana i u Opatiji gdje su mnogi posjetitelji bili oduševljeni atmosferom koja je vladala u dvorani i zajedništvom cijelog otoka. Naše su turističke zajednice s otoka prošle godine potpisale sporazum o zajedničkom nastupu na raznim turističkim sajmovima tako da smo ove godine na mnogim europskim turističkim sajmovima zajednički nastupali. Smatram to pozitivnim trendom koji će osnažiti našu zajedničku i pojedinačnu poziciju i konkurentnost na turističkom tržištu.

 

 

Izvor: Sponzorirano | Foto: Facebook Grad Novalja

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.




Oznake
Back to top button
Close