INTERVIEW: Igor Pečenjev – hrvatski glumac u Pragu

Rubriku naših interviewa nastavljamo u dalekoj Republici Češkoj. Igor Pečenjev student je Glumačke akademije u Pragu, jedne od najpoznatijih u svijetu na kojoj su studirali brojni glumci iz Hollywooda. Provjerili smo što Igor kaže o svom boravku i glumačkom obrazovanju u inozemstvu, zašto je otišao, koji su mu ciljevi i još mnogo toga. Pročitajte zanimljiv interview.

Bok Igore. Upoznali smo te na jednom od naših evenata, pa nam najprije reci kako ti je bilo? Ako se dobro sjećamo, nisi se skidao s plesnog podija.

Igor: Ajme, još se sjećam te noći! Evo slike su mi pred očima. Sjećam se da ste me pozvali kao gosta i reko neću odbiti pogotovo jer volim dinamiku, muziku i show. Bio sam umoran taj dan, a na kraju kad je krenulo nije stalo. Nisam pio kap alkohola, a ostao sam sa vama do zore. Morat ćemo to ponovit!

Drago nam je da si zadovoljan, sad idemo na ozbiljnije teme! Trenutno živiš u Češkoj, Prag je tvoja novo boravište. Ispričaj nam kako i zašto?

Igor: Znaš ima to veze i sa sudbinom. Prije sam govorio kako neću nikad posjetiti Kanadu, pa sam živio godinu dana u Torontu. Nije mi bilo ni na kraj pameti da ću završiti u Češkoj. Tražio sam najjače glumačke škole u Europi i prvenstveno želio u London, ali neki glasić mi je govorio da pošaljem aplikaciju u Prag na filmsku školu. Taj instinkt je bio ispravna odluka. Kada sam slušao srce nisam nikad pogriješio ili zažalio. Živo me interesira gdje ću slijedeće završiti!

U Hrvatskoj se nisi pokušavao upisati na Glumačku akademiju? Po čemu je tvoja akademija posebnija od one u Zagrebu?

Igor: Bio sam u zagrebu na prijemnom 3 puta. Jednom u Sarajevu i 2 puta u Londonu. Upornost je ključ. Prag je sedma sreća. Studiram filmsku glumu. Ja ti to gledam na način da ako se nešto nije dogodilo sada, nije vrijeme. Kockice će se posložiti s vremenom. Prag je poseban jer ovo je filmska škola i provodimo sate pred kamerom što na klasičnim akademijama na koje sam prije išao nebi imao priliku. Čini se da me kamera voli hahaha. Prava škola za mene, osjećam enorman napredak, a i drugi vide pomak.

Jesi li zadovoljan s Pragom? Izlaziš li često?

Igor: Prag je magičan grad. Nažalost, ili na sreću rijetko izađem. Cijeli dan mi se vrti oko glume. Malo vremena odvojim za trčanje. Trčanje mi je hobi koji me ispunjava. Nekoliko puta što sam izašao bio je ispušni ventil, ali ne može se to mjeriti sa Lika Clubbingom. Kad dođem doma moram opet na vaš parti!

Ima li Hrvata s tobom na akademiji? Družite li se općenito kao hrvatska zajednica u Češkoj?

Igor: Škola je iznimno internacionalna, ima nas iz cijelog svijeta. Jedini sam ponosni Hrvat. Ima kolegica naših korijena koja živi vani i jedan kolega s prijašnjih godina koji često svrati u školu i surađuje s nama na projektima.

Kakva je percepcija Hrvatske u Češkoj? Znamo da mnogo turista dolazi preko ljeta, ali što oni stvarno misle o nama?

E vidiš, problem je što ne znam Češki, već komuniciram isključivo na Engleskom koji je i službeni jezik škole. Dosta ljudi zna za Hrvatsku i sam se trudim predstaviti nas u čim boljem svijetlu. Cijene nas, Hrvati i Česi imaju duge korijene.

Česi su poznati pivopije. Piješ li pivo i jel to samo stereotip ili zaista obožavaju pivo?

Igor: Pivo je ovdje broj jedan. Osobno ne pijem pivo, nije za moj želudac, ali probao sam tamnu u Fleku i moram reći da je pitka i da mi je bio gušt popiti.

Ideš li često van u Pragu? Kakvi su klubovi, kapaciteti? Što se sluša?

Igor: Izađem jednom u mjesec dana u prosjeku. Imaš raznih klubova. Ma nađe se za svakoga ponešto. Ima par finih mjesta. Prošao sam par klubova i mogu potvrditi da ima zanimacije baš za svakoga. Preporučam Prag za provod.

Jesi li imao priliku slušati nekog Hrvatskog izvođača?

Igor: Blanka Vlašić je nedavno pobjedila u Pragu, Medveščaku baš i nije sretan, ostalo nisam čuo. Hajduk je osnovan u Pragu. Nisam stigao bodriti naše radi škole. Eh, jednom je na radiju dok sam se vozio u taksiju svirala stara stvar od Karme “Sedam dana”! To je bilo ugodno iznenađenje.

Planiraš li posjetiti Hollywood? Ako da, poslovno ili privatno?

Igor: Ovo je pitanje od mlijun dolara. Nisam neki turist. Uvijek idem s nekim ciljem. Kad sam bio 500km od New York-a nije mi se dalo ići tek toliko da ga razgledam. Hollywood je ajmo reći neki san. Imaju industriju i mogu si priuštiti najbolje od najboljih. Obzirom da vjerojatno neću ići privatno (nikad ne reci nikad) bilo bi mi drago poslovno. Radim na tome. Kao što rekoh, baš me zanima gdje ću slijedeće završiti.

Godinu dana proveo si i u Kanadi. Ispričaj nam neku anegdotu s te avanture?

Igor: Bila je to luda godina. Veliko iskustvo. U Torontu sam istrčao svoj prvi maraton. Radio sam na dva Hollywood-ska projekta, Total Recall gdje sam imao priliku raditi sa Colinom Farrellom i Pacific Rim sa Guillermom del Torom. Sjećam se jednom dok sam išao rano ujutro s posla i naletim na grupu djevojaka koje su bile u izlasku, malo popile i sad idu one doma, kad spazi jedna rakuna na cesti i počne vikat na rakuna: “Stop! I raccoonize you!” Sjećam se da su mi govorili prije nego sam išao u Kanadu da ljudi na -10 hodaju u japankama bosi. Mislim si ja, taman posla… dok se nisam uvjerio na vlastite oči. Ma ta Kanada, stvarno se čovjek svega tamo nagleda. To su doživljaji za cijeli život. Drugačija je kultura. Specifično.

Znaju li se Kanađani zabavljati?

Igor: Kanađani su posebna priča. Bilo mi je lijepo tamo, ali ne, ne i ne. Ali opet, možda bi oni rekli da se mi ne znamo zabavljati. Druga kultura, šta reć.

Planiraš li se vratiti u Hrvatsku?

Igor: Ne mogu ja bez svoje rodne grude. Želja mi je živjeti doma, a onda biti vani od projekta do projekta i snimati filmove po cijelom svijetu. Međutim, trebat će nešto vremena dok to ne ostvarim. Vjerojatno ću morati preseliti negdje gdje je filmska industrija jaka. Za sada se nameću Los Angeles, New York, London, Toronto, Vancouver, Prag kao top opcije. Nastojim razmišljati globalno, cijeli svijet je moj dom. Vidjet ćemo, kockice se slažu, ne sumnjam da će se posložiti. Srce će osjetiti koji je pravi potez, a tu je i moja djevojka, zajedno ćemo odlučiti.

Može li se u Hrvatskoj “probiti” u glumačke vode ili se nadamo da ćemo tebe gledati na svjetskoj sceni? Možda i u blockbusterima.

Već me možete vidjeti u Pacific Rim-u (Bitka za pacifik), prošle godine sam imao ulogu u seriji Crossing Lines, kod nas se zove Bez Granica i igra na MAXtv-u. Igram u epizodi u drugoj sezoni. Serija je hit, igra u SAD-u, Engleskoj, Francuskoj… poprilično je popularna. Vjerujem da je sve moguće. Trenutno su neki novi projekti u igri. Sve u svemu vrata se otvaraju, razvija se u smjeru međunarodne karijere. Ne skrivam da je to moj cilj. Hollywood je meni pojam. Kažu –  Go big or go home (to sam čuo u Kanadi), a vidiš još se nekako i ne dam doma hahah.

Hvala ti Igore, zaista zanimljiv intervju. Nadamo se da se vidimo opet na nekom od naših evenata!

Igor: Hvala vama ljudi. Za 10 godina kad ću biti u Hollywood-u Lika Clubbing će mi organizirati partije! Znaš, oni partiji na jahti i to. Drž’ me za riječ. Vidimo se na nekom partiju prvom prilikom. Zasada samo rad. Da bi bio na vrhu potrebni su sati i sati rada i vježbe. Talenat je nešto sa čime se rodiš, a vještinu razvijaš satima rada na njoj. Konkurencija je strašna. Upornost, vjera i rad. Pozdrav domovini!

Intervju vodio: Ante Fumić