ZnanostLifestyleIzdvojeno

HRVATSKO DRUŠTVO Tko pripada eliti, tko srednjem sloju, a tko najbrojnijem na dnu?

VELIKO ISTRAŽIVANJE

Hrvatsko društvo ima malu elitu na vrhu, nešto veći broj ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije, a više od polovice toga društva posebno je ranjivo u kriznim situacijama, kažu najnovija istraživanja.


Trogodišnje istraživanje skupine hrvatskih znanstvenika okupljenih oko projekta Društvena stratifikacija u Hrvatskoj provedeno je anketnim upitnikom tijekom 2017. godine na uzorku od tisuću ispitanika.

Društvo je sve više izloženo krizama. U literaturi se smatra da je pripremljenost na katastrofe i sposobnost oporavka od njihovih posljedica klasno pitanje. Elite će se u kriznim situacijama bolje snaći od onih na dnu klasne hijerarhije, objašnjava voditeljica projekta Karin Doolan.

Istraživanja klasa marginalizirano

Analitički pojam klase, koje je primijenjen u istraživanju, u velikoj je mjeri marginaliziran kod nas od početka 90-tih. U jednom broju međunarodnog znanstvenog časopisa posvećenu klasama, urednik je konstatirao da je pojam klase u postkomunističkim zemljama zamijenio diskurs o nacionalizmu. U hrvatskom kontekstu politologinja Danijela Dolenec pisala je kako u Hrvatskoj društveni sukobi proizlaze iz kulturnih identiteta pa je tako „neprijatelj“ na primjer etnički drugi, a ne ekonomski sustav koji proizvodi klasne nejednakosti, kaže ona.

U navedenom istraživanju klasnu pripadnost s jedne strane čini zanimanje koje netko obavlja i njegov ili njezin položaj u tom zanimanju, odnosno je li osoba poslodavac ili zaposlenik, a s druge klasni položaj određuje količina ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala koji netko posjeduje. Tako, razlike među klasama čini dominantni stupanj obrazovanja pripadnika određene klase, njihov prosječni mjesečni prihod, vrijednost nekretnine ili pak koliko je široka njihova mreža poznanstava.

S obzirom da je sada aktualno pitanje našeg zdravlja i važnost dostatno financiranog, kvalitetnog i svima dostupnog sustava javnog zdravstva, važni su naši nalazi prema kojima se klasne razlike manifestiraju u pristupu zdravstvenim uslugama. Ekonomske ili kulturne elite značajno češće od radničke klase obavljaju dijagnostičke i specijalističke preglede u privatnom sektoru jer su to troškovi koje si mogu priuštiti, napominje sociologinja Doolan.

Elite nisu samo bogataši i političari

Na vrhu društva se nalazi mala elita koju čini oko 12 posto ispitanika, ispod nje je srednja klasa s 29 posto ispitanika, zatim najbrojnija radnička kasa s 44 posto ispitanika i na dnu je niža klasa sa 15 posto ispitanika, najkraći su kvantitativni rezultati istraživanja.

U elitu po zanimanjima ulaze izvršni direktori, profesori, liječnici, odvjetnici. Veći udio njih ima završeno visoko obrazovanje, posjeduje štednju te živi u većim gradovima. U toj društvenoj klasi je nešto više muškaraca.

Elita je dakle i ekonomska i politička i kulturna. Da, ovdje spadaju i političari. U klasifikaciji zanimanja koju smo mi koristili, političari pripadaju „menadžerima“. Zanimljivo je kako su sudionici istraživanja elitu dominantno vidjeli kao „bogataše“ i „političare“, pri čemu se bogatima zamjera da su bogatstvo ili naslijedili ili se pak obogatili na korumpiranoj privatizaciji društvene imovine. Ljudi obično ne pomisle da u elitu spadaju i stručnjaci, iako je jedan naš sugovornik rekao da elitom smatra doktore i profesore, kaže izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Srednja klasa

Srednju klasu čine osobe sa zanimanjima poput medicinskih sestara, malih poduzetnika i činovnika. Ovdje pripadaju ispitanici s višim razinama ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala od radničke klase, ali manjim razinama od elite.

Stariju srednju klasu čini 14 posto sudionika, a mlađu srednju klasu 15 posto. Mlađa je u prosjeku bolje obrazovana od starije, veći udio njih posjeduje štednju u odnosu na stariju srednju klasu i govore više stranih jezika. Žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama.

U pristupu koji se temelji na zanimanjima u srednju klasu spadaju i poduzetnici, dok bi prema neo-marksističkoj klasnoj analizi oni bili viša klasa jer posjeduju sredstva za proizvodnju, kupuju rad drugih i kontroliraju ga. U našem istraživanju poduzetnici su prema svojim različitim karakteristikama sličniji menadžerima i stručnjacima koji su na vrhu klasne hijerarhije.

Zajedničko im je što u većoj mjeri od ostalih grupa zanimanja procjenjuju da njihovo kućanstvo može zadovoljiti svoje potrebe ili, kako neki kažu, „spajati kraj s krajem“. U manjoj mjeri očekuju financijske poteškoće u budućnosti, iako bi taj odgovor u kontekstu pandemije vjerojatno bio drugačiji, a i od svih drugih grupa zanimanja procjenjuju nekretninu koju posjeduju skupljom, kaže Karin Doolan i napominje: Naravno naše nalaze ne treba generalizirati na sve poduzetnike, ali čini se da u većoj mjeri uživaju viši životni standard, posebno u odnosu na radničku klasu.

Radnička klasa

Radnička klasa je najprisutnija u Hrvatskoj, ali nije to više ona radnička klasa u smislu rada u industriji; to su sada više zanimanja konobara, čistačica, kuhara ili dostavljača, kaže Karin Doolan.

Analize pokazuju razliku između mlađe radničke klasa, koja čini 25 posto ispitanika i ima više razine ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala, od starije radničke klase koja čini 19 posto sudionika. Oko 10 posto mlađe radničke klase ima štednju. Žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama.

Kada se uspoređivalo hrvatsko društvo danas i u Jugoslaviji, spominjala se razlika u statusu radničke klase i to s nostalgijom za vremenom kada je radnička klasa po sjećanju sugovornika živjela bolje nego danas.

Jedna sugovornica je rekla da je radnička klasa u socijalizmu bila „sveti“ pojam, a druga je spominjala „zaštićenu“ radničku klasu u to doba, ali se u odgovorima prepoznalo da je bilo razloga i za nezadovoljstvo radničke klase. Poruka je bila da danas radnička klasa ne uživa nikakav status, ističe Karin Doolan.

Nižu klasu u većoj mjeri čine osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem iz ruralnih krajeva i osobe starije dobi, dok su po zanimanju češće kvalificirani radnici u industriji i poljoprivredi i niže kvalificirani radnici.

Kako se vide?

Prema dobivenim nalazima hrvatsko društvo nije egalitarno, ali ga ispitanici subjektivno procjenjuju još manje egalitarnim. Čak 54 posto ispitanika vidi malu elitu na vrhu, vrlo malo ljudi u sredini i najveći broj ljudi na dnu. Te razlike čine nešto više od pola ispitanika ljutim, a oko trećinu ispitanika tužnim, dok je samo desetina njih indiferentna na to, objašnjava zadarska sociologinja i napominje da je u višoj klasi elite nešto veći udio muškaraca, a u nižoj klasi veći udio žena.

Biti pripadnikom određene klase ne znači samo možeš li si ili ne možeš nešto priuštiti, već i kako se osjećaš. U našim intervjuima klasnu pripadnost obilježavaju sram, zavist, prezir, sreća, sigurnost i nesigurnost i nada. I ovo nije prvo istraživanje koje pokazuje da se u kapitalizmu radnička klasa, koja obavlja zanimanja koja su ključna za funkcioniranje društva, češće od drugih klasa osjeća neuspješno i anksiozno u pogledu svog rada ili plaće, poručuje ona.

Istodobno, postoji svojevrsni prezir prema političkim i ekonomskim elitama, u smislu da nisu zaslužili imati bogatstvo i moć s kojima raspolažu. Čak je i jedna pripadnica te elite rekla da joj je neugodno reći da pripada eliti jer to ima negativne konotacije.

S druge strane, čini se da je srednja klasa poželjna destinacija. Nju se doživljava kao klasu u kojoj ljudi dobro žive. Jedna sudionica rekla je kako je sretna što je u srednjoj klasi. Drugi pak sugovornik iz privatnog sektora u srednju klasu smješta „uhljebe“ za koje smatra da su kočnica razvoju zemlje, kaže Karin Doolan i zaključuje: Što se tiče niže klase, čija je česta slika prebiranje po kontejnerima, prema njoj sudionici iskazuje sažaljenje.

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara


Izvor: Ivo Lučić za Hinu | Foto: Lika Club, Josip Durdov

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close