Hrvatski povijesni muzej gradit će se ove jeseni

Hrvatski povijesni muzej dobio je konačni projekt uređenja, sa suvremenim rješenjima kojima se primjerice komunikacija u Muzeju smješta na unutarnju dvorišnu stranu vanjskog pročelja obučenog u stakleni plašt. Gledajući izvana posjetitelji muzeja “hodat će po pročelju”. Stakleni plašt ispred klasicističkog pročelja djeluje kao da je cijeli dio muzeja u vitrini, eksponat.

Jedan je projekt za isti muzej već postojao 2012. godine. Međutim, Uprava projekta HPM-a pri Ministarstvu kulture tražila je da se ispitaju dodatne mogućnosti, prvenstveno zbog toga što je prvi projekt bio prilično ograničen konzervatorskim uvjetima.

Sve počinje još 2006. godine, otkad je poznato da će se HPM smjestiti u nekadašnju austrougarsku kasarnu koju je projektirao Rupert Melkus, koja je kasnije postala zgrada Tvornice duhana Zagreb u Klaićevoj ulici.

Zgrada Tvornice duhana Zagreb u Klaićevoj ulici

Prvotni projekt uređenja Muzeja na inicijativu Uprave projekta od 2013. godine je revidiran. To je podrazumijevalo nekoliko promjena u odnosu na rigorozna pravila Zavoda za zaštitu spomenika dana prilikom izrade prvog projekta. Kroz niz pregovora, s vremenom i u suradnji sa Zavodom, ipak je došlo do izmjena i dopuna projekta.

Zaštićeni objekt

– Za nas je bilo ključno da muzej dobije kvalitetnu višenamjensku dvoranu, što je prvotno bili nemoguće jer je zbog ograničenja dvorana mogla biti u visini samo jedne etaže. Namjera je da se u njoj održavaju predavanja, kino projekcije, koncerti, povremene izložbe i slično, za što je ipak nužna viša dvorana – objašanjava Ivica Prlender, voditelj Uprave projekta.

HPM je zaslužio, smatra Prlender, kvalitetan prostor koji se može koristiti za stalni postav, ali i za povremena događanja. Činjenicu da je odabrani objekt iz 1881. godine zaštićeno kulturno dobro, Prlender smatra dvojakom.

– Dobra je strana sama ljepota spomenika kulture, ali je otežavajuće to da su oni koji nastoje arhitektonski osmisliti prostor suočeni sa zadatošću prostora iz 19. stoljeća u koji se smješta muzej 21. stoljeća. I to je trebalo pomiriti – ističe Prlender.

Arhitekt Ivica Plavec, docent na Arhitektonskom fakultetu, koji je autor i prvog i novog projekta Muzeja, predstavio je ekskluzivno za Jutarnji list aktualni projekt, koji ovih dana izaziva i neke kontroverze. No, primjerice, glasinu da novi muzej nema depoe, Plavec odbacuje i tvrdi da su oni i dalje u podrumu, ali su nešto manji.

HPM će se smjestiti u objekt koji je nasuprot zgrade Adris grupe, suvremenom građevinom koja je također djelo Ivice Plaveca i njegov projektnog tima. Muzej će biti na površini od 10.000 četvornih metara, ali u prostoru koji ima oblik slova L i zapravo je uzak.

Stakleno pročelje

– Izmjene i dopune rađene su prije svega zbog funkcionalnih poboljšanja. Pozicioniranje stubišta na južno dvorišno pročelje sjevernog krila, unutar ostakljenog volumena, znatno oslobađa unutrašnjost budućeg muzeja, što nije zanemarivo ako znamo da je ukupna širina unutrašnjeg prostora svega 14 metara – kaže Ivica Plavec.

Pozicioniranje stubišta na pročelje omogućit će i logičnije povezivanju funkcionalnih cjelina. U Muzej će se ulaziti iz unutrašnjeg dvorišta i iz Klaićeve ulice.

– U prizemlju se s jedne strane tog prolaza nalaze društveni sadržaji – suvenirnica, muzejska knjižara i kafe. S druge strane je ulaz u sam muzej. U prizemlju će biti info pult, prodaja karata, garderoba, lapidarij, prostor za kamene artefakte i u produžetku višenamjenska dvorana sa pratećim sadržajima – opisuje arhitekt.

Otvor u pročelju sugerira smjer kretanja. Izlazi se van gabarita postojeće zgrade u ostaljeni volumen gdje stepenice vode na prvu etažu i nude se dvije opcije – ući u prostor stalnog postava ili produžiti do povremenih izložbi u zapadnom dijelu sjevernog krila prve etaže. Stalni postav se na prvoj etaži prostire unutar istočnog dijela sjevernog krila i unutar istočnog krila. Smještanjem komunikacije izvana dobilo se i povećanje površine za 625 kvadrata. A južni zabat, otvoren prema Jagićevoj ulici, također je ostakljen, odnosno u staklenom pročelju, i pruža s ulice pogled na dvoetažni prostor višenamjenske dvorane. Staklenim dijelovima zgrada muzeja bolje se uklopa i sa susjednom zgradom Adris grupe koja je staklenog pročelja.

Raspisan natječaj

Dopuštena je još jedna značajna promjena. Zgrada bivše industrije ima u prizemlju masivne lukove, a na prvom i drugom katu stupove u dva reda – montažne čelične stupove koji su nekoć lijevani u Grazu.

– Prema novom projektu stupovi su zadržani na prvoj etaži, ali maknuti su s druge etaže, što dodatno oslobađa prostor. Tim više što su već za vrijeme tvornice duhana neki stupovi maknuti. Stupove s drugog kata stavit ćemo kao čeličnu konstrukciju krova u uredski dio na vrhu zgrade – kaže Plavec.

Ovaj postupak omogućio je potpunu prostornu slobodu druge etaže i bolju organizaciju muzejskog postava.

Hrvatski povijesni muzej, koji će stajati oko 250 milijuna kuna, ovisno o sklapanju govora o javno-privatnom partnerstvu, mogao bi se početi graditi već ove jeseni. Riječ je o najvećoj investiciji u kulturi nakon projekta muzeja Vučedol, no po sasvim drukčijem modelu financiranja, te će se uskoro raspisati javni natječaj za JPP. Dakle, za uređenje muzeja i opremanje nužno je još 130 milijuna kuna koje Ministastvo nema u proračunu te se kroz partnerstvo traži novi način financiranja muzeja.

– Budući partner, koji prvo mora prikazati finacijski plan, preuzima ulogu investitora, provodi rekonstrukciju i potom će upravljati zgradom 25 godina, dok je Ministastvo kulture, odnosno Muzej, za to vrijeme u najmu prostora – objašnjava Vedran Vucelić, voditelj JPP projekta.