HIDROELEKTRANA KOSINJ; U proljeće kreće izgradnja ceste od 8,5 km, potapa se Gornji Kosinj i Mlakva a radovi će trajati 6 godina

Izvođač radova HEP-a za Lika Club je potvrdio izgradnju brane u Kosinju, pogledajte što smo istražili o tom projektu koji će čini se – ipak ostvariti.

Projekt dogradnje hidroenergetskog sustava na slivu Lika-Gacka, vrijednog 3,7 milijardi kuna, nakon pola stoljeća čekanja, napokon kreće u izgradnju, potvrđeno nam je od izvođača radova HEP-a. Svih ovih desetljeća, priča oko brane u Kosinju svima je već postala zamorna i neostvariva, no čini se da benefiti koji očekuju cijeli kraj oko postojećih hidroelektrana u Kosinju i Senju, napokon postaje ostvariva.

Jedan od najvećih projekata HEP-a sadržavat će izgradnju velike akumulacije i dodatnih kapaciteta kako bi se omogućilo „injektirane velike regulacijske snage u elektoenergetski sustav fleksibilnim hidroagregatima spremnim na brzu promjenu snage“, stoji na stranicama HEP-a u dijelu posvećenom brani u kojem su detaljno opisani detalji projekta.

Navode kako će se realizacijom druge faze povećati proizvodnja električne energije, zaštititi Kosinjsko polje od poplava, poboljšati sigurnost vodoopskrbe hrvatskog primorja te poboljšati cestovna i komunalna infrastruktura.

Upitali smo HEP kada kreće izgradnja, no čini se kako imovinsko-pravni odnosi sa stanovnicima koji bi trebali iseliti iz dijela Kosinja koji će biti potopljen, još nisu završeni, a i čeka se završetak izrade glavnog projekta. Ipak, pripremna faza je krenula. Naime, kako doznajemo, kreće se u izgradnju ceste Studenci – Sklope već ovoga proljeća, ugovori s izvođačem radova su potpisani, a osim te ceste, planirana je izgradnja tunela, vijadukta i još nekoliko pristupnih cesta kao i proširenje postojećih.

– Za oba dijela projekta HES Kosinj / HE Senj 2, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provelo je postupke procjene utjecaja na okoliš i prirodu te je u svibnju, odnosno prosincu 2018. godine izdalo rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu.  Radovi na izgradnji glavnih hidroenergetskih građevina u sklopu Hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj  započet će po dovršetku izrade glavnog projekta i ishođenja preostalih građevinskih dozvola, a o čemu ćemo pravodobno obavijestiti javnost. Pravično rješenje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno  obeštećenje vlasnika nekretnina u naseljima koja se nalaze na lokaciji buduće akumulacije Kosinj, postići će se u komunikaciji s lokalnim stanovništvom, odnosno vlasnicima zemljišta i objekata, a u skladu sa zakonskim okvirom, stoji u priopćenju HEP-a.

Doznajemo da je za glavnog projektanta izabrana zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.o.o., koji nisu u mogućnosti, zbog tajnosti podataka, otkrivati detalje.

– Tvrtka Elektroprojekt d.d. i svi njezini zaposlenici vezani su ugovornim obvezama s naručiteljem te u tom smislu Društvo komunicira sa svim zainteresiranim stranama u svezi bilo kakvih pitanja vezanih uz izvršenje tih obveza, kao i u svezi s neizravnim ekološkim aspektima i utjecajima svojih proizvoda i usluga, u okviru djelatnosti projektiranja, konzaltinga i inženjeringa, samo po zahtjevu ili uz suglasnost naručitelja poslova i/ili nadležnih državnih institucija. Slijedom navedenog, molimo Vas da se sa svim pitanjima obratite naručitelju s kojim smo potpisali ugovor o izradi projektne dokumentacije, stoji u priopćenju te tvrtke.

Ministarstvo Zaštite okoliša i energetike potvrdilo donošenje rješenja o prihvatljivosti

Za kraj, kontaktirali smo Ministarstvo Zaštite okoliša i energetike na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem, koje je bilo zaduženo za provedbu Studije utjecaja na okoliš, koja je dala zeleno svjetlo ovome projektu.

– Vezano za djelokrug rada ovog Ministarstva, u postupku procjene utjecaja na okoliš sagledani su utjecaji na okoliš predmetnog zahvata te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo rješenje o prihvatljivosti hidroenergetskog sustava Kosinj za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, piše u  njihovom priopćenju te dodaju da „Lokacijsku dozvolu te građevinske dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s obzirom da se radi o građevinama od državnog značaja. Isto tako, HEP kao investitor, u suradnji s Državnom geodetskom upravom provodi odgovarajuće katastarske izmjere“.

Proučavajući Studiju utjecaja na okoliš, najveći problem tijekom radova stvarat će buka strojeva i ostale mehanizacije tijekom izgradnje i veliki broj ljudi na gradilištu, a dodaje se će „doći do uklanjanja evidentiranih i zaštićenih kulturnih dobara i potapanja lokacija s kulturno-povijesnom vrijednošću i to 10 evidentiranih arheoloških nalazišta, 18 evidentiranih ruralnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina etnografske baštine i jedno obilježje memorijalne baštine. Sva arheološka nalazišta će se tijekom pripremnih radova istražiti te to predstavlja pozitivan utjecaj zahvata na arheološku baštinu“.

U proljeće 2020. kreće izgradnja 8,5 kilometara ceste

Već ovoga proljeća kreće se u izgradnju prometnice Studenci – Sklope duge 8,5 kilometara koja će sadržavati 25 metara dug vijadukt preko željezničke pruge vrijednosti 30 milijuna kuna. U pripremi je dokumentacija za izgradnju tunela dugog 5,5 kilometara Kosinjski Bakovac – Lipovo polje. Doznajemo da je većina vlasnika pašnjaka i oranica već dogovorila odštetu s HEP-om, a za vlasnike objekata u većini slučajeva ide se na postupak izvlaštenja s obzirom da se radi o umrlim osobama i ostavinskim raspravama koje nisu nakon njihove smrti završene.

Koji dio Kosinja će se potopiti? Zauvijek nestaje Gornji Kosinj i Mlakva

Ono što je mnogima važno jest odgovor na pitanje koji dio Kosinja će se u potpunosti potopiti.  Poznati Kosinjski most neće se naći pod površinom rijeke Like već zauvijek nestaje Gornji Kosinj i Mlakva s mnogim zaseocima, kako se može vidjeti iz lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

U lokacijskoj dozvoli izdanoj prije godinu dana navodi se koji su točno radovi i rekonstrukcije planirani i u kojim etapama, a dozvola se izdaje za „izgradnju hidroenergetskog sustava HES Kosinj koji je namijenjen za proizvodnju električne energije. Planirani obuhvat zahvata u prostoru zauzima površinu od približno 21 km². HES Kosinj je složeni građevinski sustav koji se formira gradnjom novih građevina te rekonstrukcijom postojeće HE Sklope i rekonstrukcijom postojeće ceste Studenci – Sklope. HES Kosinj sastoji se od građevina: akumulacijsko jezerom Kosinj, HE Kosinj, brane Kosinj i Sedlo s pripadajućim građevinama, brane Bakovac s pripadajućim građevinama, tunela Bakovac – Lika, rekonstrukcija HE Sklope, novog preljeva na brani Sklope, ceste Kosinj most – Bakovac, ceste Studenci  – Sklope i ceste Kosinj most – spoj na cestu Studenci – Rudinka. Građevine HES Kosinj koriste se za prihvat velikih vodnih valova rijeke Like u svrhu zaštite od poplava nizvodnog područja u Lipovom polju te korištenje akumulirane vode u akumulacijskom jezeru Kosinj za proizvodnju električne energije na HE Kosinj i HE Senj. U svrhu izgradnje predmetnog hidroenergetskog sustava potapa se naselje Gornji Kosinj te zaseoci unutar prostora akumulacijskog jezera: Gradina, Zabarje, Munjasi, Cvijanovići, Pražići, Štakići, Bobići, Marinići, Petrlići, Goliki, Delači, Podnari, Pleše, Klobučari, Klapani, Šuljari, Rusi, Petrovići, Mance, Fadljevići, Šporčići i Prše.“

Ono što se može zaključiti jest da brana ide, radovi će trajati oko 6 godina, a dio stanovnika Kosinja proživjet će sudbinu sela Kruščica od prije 50 godina.

 

---

Foto: hep.hr