NovacIzdvojeno

Građani razočarani jer bankomati ne izbacuju “hrvatsku euronovčanicu”, evo o čemu se radi

Pojedini građani razočarani su što su prilikom podizanja eura na bankomatu dobili staru “zgužvanu” novčanicu eura, izrađenu još prije dvadeset godina, jer su očekivali novu hrvatsku euronovčanicu, no hrvatske euronovčanica zapravo ne postoje, piše Novi list.


Svaka zemlja članica ima pravo na “svoje eurokovanice”, pa je tako i Hrvatska pridonijela optjecaju novca u eurozoni. Građani su već u početnim paketima mogli kupiti hrvatske eurokovanice s već poznatim nacionalnim obilježjima. Građani ove hrvatske eure, isključivo kovanice, nisu međutim smjeli trošiti do ulaska zemlje u eurozonu kada su te kovanice postale platežno sredstvo na području cijele eurozone.

Isto tako, i ranije iskovane kovanice eura, koje su već odavno platežno sredstvo u eurozoni, jednakopravno postaju i platežno sredstvo kod nas, “ravnopravne” nacionalnim kovanicama. Sve je to sada ista valuta i novac.

Ono što neki građani ne znaju je da o hrvatskim euronovčanicama nikad nije bilo riječi. Novčanice eura su uvijek iste, one koje je izdavala i izdaje Europska središnja banka, na njima je potpis isključivo guvernera ECB-a

Te su novčanice bile u optjecaju i prije nego je Hrvatska ušla u eurozonu, a barem se naši građani znaju služiti eurima, odnosno nisu im strani. Sada su te novčanice naše, mi smo ih zapravo “uvezli” i koristimo kao svoj novac, pri čemu se ne tiskaju kod nas, niti su one ikako nacionalno obilježene.

Iz HNB-a su rekli da su “u optjecaju na nivou čitavog europodručja koje obuhvaća 24 zemlje (20 zemalja članica Europske unije plus Andora, Monako, San Marino i Vatikan) iste novčanice eura i to dvije jednakovrijedne serije”.

“Dakle ‘hrvatskih’ ili primjerice ‘njemačkih’ euronovčanica nema, odnosno iste se euronovčanice upotrebljavaju na cijelom europodručju”, kazali su iz HNB-a.

Prva serija euronovčanica, napominju dalje, sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i nadalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.

Bez obzira na seriju svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde.

Prve su euronovčanice, baš kao i eurokovanice, u eurozoni puštene u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, tumači HNB.

Za razliku, navodi HNB dalje, od euronovčanica, eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu koja motivima upućuje na zemlju izdavanja pa tako postoje i eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom.

Eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, iskovane su u Hrvatskoj kovnici novca, a sastoje se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura.

Njih je do sada otkovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.

Dodatno je za potrebe predopskrbe nabavljeno i 181 milijun komada eurokovanica iz dvije države članice europodručja. Bitno je napomenuti kako se od 1. siječnja 2023. može u Republici Hrvatskoj jednako valjano plaćati i sa svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i s eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja, piše Novi list.


 

Komentari

Komentara


Foto: Pexels

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close