FOTO Na Plitvicama održana rasprava o ličkim prilikama u organizaciji Akademije za politički razvoj

U konstruktivnoj raspravi Milan Tankosić, ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu, u Ministarstvo poljoprivrede, skrenuo je pažnju na Općinu Gračac koja ima čak 167 kilometara nerazvrstanih cesta, veliko teritorijalno područje i mnoštvo infrastrukturalnih problema. Tankosić kaže i kako je prilika Like poljoprivreda kroz brojne EU fondove, a spomenuo je i “pametna sela” koja će se putem Ministarstva podržavati u ruralnim krajevima Hrvatske među koje ulazi i ličko područje. Kaže kako se je potrebno maksimalno potruditi oko EU fondova kako bi se području Like, a koje zapravo uključuje i Gračac, lakše razvilo i napredovalo.

Ante Fumić, voditelj portala Lika Club koji djeluje u sklopu marketinške agencije Prilika Grupa, izložio je medijsku i PR stvarnost Ličko-senjske županije na nacionalnoj razini. Lika ne radi dovoljno kvalitetno na konstruktivnim PR aktivnostima, a lokalni mediji većinom pripadaju političarima i tako se i financiraju. S obzirom da je Lika Club najčitaniji lički medij, ispričao je anegdotu s pregovora s RTL-om, pri čemu je zaključeno da Lika Club ima mjesečno dvostruko veću čitanost pojedinačnih korisnika, nego što cijela Ličko-senjska županija ima stanovnika, dakle više od 80 000 korisnika. Spomenut je i medij The Plitvice Times kao jedini turistički magazin tog tipa području između Zagreba i Zadra, a koji je također dio Prilika Grupe. Osim toga, važna činjenica je i da nacionalne televizije nemaju redakcije i uredništva na cijelom području županije, izuzev HRT-a koji ima samo dva dopisnika za iznimno veliko područje. Sve to onemogućava komuniciranje pozitivne Like, ali i ličkih problema, na nacionalnu razinu.

Darko Milinović, kandidat za župana u drugom krugu lokalnih izbora za župana Ličko-senjske županije također je sudjelovao u panelu. Pojedini panelisti isticali su kako je precepcija gora od stvarnosti i da Ličko-senjska županije ne stoji loše po BDP-u, no glavni problem joj je porazno mali broj stanovnika koji je ispod 50 000 stanovnika. Uz to, očekuje se od mladih da se vrate u Liku, te se tvrdi da uvjeti za to postoje. Iznesen je i stav kako je ključ rješavanja problema decentralizacija.

U raspravi koju je vodio Krešić putem odgovora na pitanja polaznika došlo se do zaključka da Ličko-senjska županija treba razvoj brendova, a na pitanje polaznika koje kulture treba razvijati, svi su bili složni i na istom tragu – hrana i autentični proizvodi, te poljoprivreda i turizam s velikim umrežavanjem. Tu je i drvoprerađivačka djelatnost na kojoj treba raditi zbog velikih šumskih bogatstava.

Svi panelisti složili su se da Ličko-senjsku županiju čeka dug period oporavka, i da je potrebna sinergija svih sektora kako bi do toga došlo. U svakom slučaju, potrebna su desetljeća kako bi se demografska slika popravila, a to veže i kvalitetniju ekonomsku i kulturološku poziciju Like u Hrvatskoj.

U događanju APR-a sudjelovali su brojni gosti tijekom vikenda, a polaznici su bili zadovoljni sadržajnošću i konstruktivnosti rasprave.

Pogledajte fotogaleriju s panela o razvoju Like.