Vijesti

Filozofija ishrane: biti vegetarijanac ili jesti meso?

Prehrana danas povod je za mnoge polemike, a često seže i u filozofske razmjere. Konzumiranjem mesa nerijetko se dovodi u pitanje etičnost pojedinca u odnosu na okoliš i poštivanje života. Što nam donosi i uzima način ishrane – donosimo u nastavku.


Postoji nekoliko teorija koje utemeljuju suživot čovjeka i prirode. Uplitanje etike i značenja moralnog neosporivo je. Teorija biocentrizma nalaže poštivanje života apsolutno i bez iznimke. Važnost pridaje svemu što je živo, a uči nas tome kako se prema životu i svemu živome odnosimo jednako i sa strahopoštovanjem. Činjenično je stanje kako takvo učenje zabranjuje konzumiranje mesa. S druge strane imamo antropocentrizam, gdje se u središtu zbivanja nalazi čovjek. Čovjek je superioran nad drugim živim bićima i ima pravo upravljati florom i faunom. Kršćanstvo također govori kako je Jahve stvoren da bude gospodar svim živim bićima i da o njima odlučuje.

Ako nekada tijekom života odlučite isprobati vegeterijanski način ishrane, u nastavku donosimo nekoliko prednosti i nedostataka koje može donijeti taj pothvat.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Californiji 2013. godine potvrdilo je nagađanja kako vegetarijanci žive duže, a pritom se osvrću na vodeće zdravstvene probleme u svijetu. Vegetarijanska ishrana smanjuje rizik od nastanka kancerogenih oboljenja i gojaznosti. Možemo se osvrnuti i na ekonomičnost, gdje cijena mesa daleko odskače u usporedbi s cijenom povrća. Tako ćemo za kilogram mesa izdvojiti jednako koliko bi izdvojili za punu košaricu povrća. Za vegetarijance nužno je poznavati koncept ekoetike, a konzumiranje mesa za njih jest poveznica s gladi u svijetu. Obradive površine korištene za uzgoj bilja u svrhu ishrane životinja za tov, mogu biti korištene direktno za proizvodnju namirnica koje će poslužiti ljudskoj ishrani. Zabluda je kako ovaj tip ishrane čovjeku ne daje dovoljno bjelančevina, jer naime konzumiranjem žitarica i mahunarki kompenziraju meso.

Ako ipak smatrate da je biti mesojed jednako zdravo ili zdravije, nego biti  vegetarijanac – niste potpuno u krivu. Biljna ishrana može rezultirati manjkom bitnih aminokiselina. Aminokiseline bitne su nam, jer igraju ključnu ulogu prilikom nama sasvim normalnih aktivnosti poput koncentracije, usmjeravanja pažnje i spavanja. Osim toga sportašima daju potrebnu energije i pomažu u izgradnji mišićnog tkiva. Nedostatak riblje ishrane može dovesti do manjka Omega 3 masnih kiselina, a zaslužne su u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Nerijetko se dešava da vegetarijanci obolijevaju od anemije, do čega dovodi manjak vitamina B – 12 koji je ključan za dostatne količine željeza i izgradnju živčanih stanica. Ipak, postoje različiti supstituti koje vegetarijanci koriste kako bi uspostavili ravnotežu i bez životinjskih namirnica.

Za vegeterijanski tip ishrane ljudi se odlučuju iz ekoloških, zdravstvenih i etičkih razloga. Katkada to biva samo prolazna avantura, a nerijetko postaje i ustaljen stil života. Ljudski je odabrati, a odlučivati o sebi – tako i o načinu ishrane – stvar je pojedinca i svjesne odluke.

 

Foto: huffingtonpost.com

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close