U najnovijoj epizodi podcasta CyberFleet gošća je bila dr. sc. Ema Menđušić Škugor, odvjetnica specijalizirana za IT sektor i Co-Managing partnerica u odvjetničkom društvu Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka (DTB).
U razgovoru se dotaknula aktualnih tema poput intelektualnog vlasništva, cyber sigurnosti, usklađenosti s regulativom, umjetne inteligencije, ali i vlastitog profesionalnog puta te budućnosti odvjetništva u digitalnom dobu.
“Mislim da ljudi u odnosu na odvjetnike imaju percepciju da se mi samo pojavljujemo na sudovima, da nas se zove samo kad je požar. I zato općenito odvjetnike nitko ne voli“, kaže Menđušić Škugor.
Ističe kako je DTB jedno od malobrojnih velikih korporativnih odvjetničkih društava koje je usmjereno na svakodnevnu podršku klijentima, a ne samo na vođenje sporova.
„Pravo kojim se bavim je prvenstveno trgovačko pravo i tzv. pravo reguliranih industrija — sve ono što je propisima regulirano, a što vam treba u svakodnevnom poslovanju. Tako da, suprotno uvjerenjima prijatelja, rodbine, roditelja i prosječne ekipe s ceste, mi smo malo na sudu, a više u uredu, zapravo svakodnevno podupirući poslovanje naših klijenata u svemu što im treba“, pojašnjava.
Kako kaže, upravo zahvaljujući tom svakodnevnom kontaktu, klijenti odvjetnicima otvaraju pogled u izazove digitalnog poslovanja.
„Naši klijenti su nam prozor u realnost biznisa, pa su tu tako ušle i brojne teme vezane uz digital, kibernetičku sigurnost, zaštitu privatnosti, zaštitu podataka — gomila stvari koje danas najviše opterećuju ne samo IT sektor, nego i bilo koje poslovanje koje želi nešto napraviti u digitalnoj domeni.“
U tim novim temama počela se usmjeravati prije gotovo deset godina.
„Kako sam ja tada bila najmlađa i najpodobnija za baš takve teme, onda su me nekako nježno gurnuli u tom pravcu, što je ispalo zapravo super, jer je to hrpa novih područja koja se stalno otvaraju. Možda stariji ili drugačije kadrovirani odvjetnici, odvjetnička društva ne bi bili toliko prijemčivi oko toga“.
Rođena je u Šibeniku, a Pravni fakultet završila je u Zagrebu 2012. godine. Još za vrijeme studija, primijetila je problem koji i danas opterećuje studente — manjak prakse.
“Nažalost, u suprotnosti s iskustvima nekih drugih država u EU, nemamo puno prilika iskusiti nekako stažiranje u odvjetničkim društvima ili u firmama, što je nešto na čemu mislim da bi trebalo raditi.“
U želji da to promijeni, pokrenula je s kolegicama pilot-program mentorstva s ciljem povezivanja studenata i struke
„Da se studenti mogu u jedan na jedan razgovoru upoznati s tim kako zapravo izgleda svijet u kojem bi oni htjeli raditi. Jer pravna karijera danas pruža puno više toga nego što je pružala pred deset godina.“
Ono što možda najviše nedostaje je pravo digitalnog tržišta, ističe.
„Imam tu sreću da nekoliko kolega s kojima se znam s faksa su prepoznali da je to nešto u čemu imam iskustva, pa organiziramo ad-hoc predavanja na tu temu – s Odvjetničkom komorom, HGK-om, Algebrom. To se periodički održava i mi pričamo o tom novom digitalnom okviru. Ali da bi bilo super da to formalno uđe u kurikulum, to se slažem.“
Govoreći o području intelektualnog vlasništva, ističe da je posebno važna zaštita žiga.
„On može biti tzv. tekstualni odnosno verbalni i figurativni. Verbalni je Adidas, figurativni su tri crtice. Ono što ljude najčešće brine je to što bi, u ovom pravilu, trebalo biti dovoljno distinktivan — odnosno razlikovan — u odnosu na druge stvari da bi se mogao zaštititi. S tim muku muče čak i veliki. Svi znaju da su cipele s crvenim potplatom Christian Louboutin, ali on to svejedno nije mogao zaštititi. Super ideja, ali nedovoljno razlikovna.“
Jedna od ključnih uloga odvjetnika u području intelektualnog vlasništva je savjetovanje klijenata već u ranoj fazi — prije odabira imena ili logotipa — kako bi osigurali da ono što stvaraju bude lako pravno zaštititi.
„Najteže je onda kad tim dođe i već imaju ime i identitet, povezali su se s njim i pasionirani su oko toga, a to ispadne nešto što bi se teško zaštitilo. Tako da evo, nekakav savjet bi bio da se o tome razmisli na početku“, kaže Menđušić Škugor.
Dodaje da danas postoje vrlo jednostavne baze podataka.
“Upišete ono što bi trebalo unutra i na razini Hrvatske, i na razini EU, i na razini svijeta — vidite postoji li to već. Ako postoji, trebalo bi razmisliti o alternativi.“
Zaštita intelektualnog vlasništva, osobito na međunarodnoj razini, može biti financijski zahtjevna, upozorava Menđušić Škugor. Jedan od većih troškova su službene naknade, koje se plaćaju bilo Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo, bilo nadležnim institucijama na razini Europske unije.
„Pričamo od par stotina do par tisuća eura, ovisno o razredima. Ono što mnogo ljudi ne zna jest da se intelektualno vlasništvo proizvoda ili usluge zaštićuje u razredima. Adidas, koji smo maloprije spomenuli, zaštićen je u kategoriji tekstila, odjeće i obuće — ne u kategoriji pića. Dakle, svaka kategorija je dodatan trošak.“
Menđušić Škugor napominje kako mnogi startupovi koji apliciraju za EU fondove i različite vrste grantova imaju mogućnost u svom troškovniku predvidjeti stavku za pravnu zaštitu ili savjetovanje.
„Ako to imaju, moj bi savjet bio definitivno da se prije toga makar kratko konzultiraju s odvjetnicima i pitaju koliko bi to otprilike koštalo, jer su i davatelji grantova, pogotovo na razini EU, svjesni da je regulatorno opterećenje danas veće nego što je bilo“, kaže.
Cijeli razgovor poslušajte u priloženom videu.
Foto: RTL
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English