Vijesti

Demografska kataklizma: Za dvije godine Hrvata će biti manje od četiri milijuna

Do 2051. godine Hrvatska će imat tek nešto više iznad tri milijuna stanovnika, odnosno, prema sadašnjim trendovima, za 40 godina broj stanovnika Hrvatske smanjit će se za više od četvrtine, pokazuju rezultati najnovije analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Drugim riječima, Hrvati doslovce ubrzano nestaju i prema aktualnim trendovima sasvim je izvjesno da će od Hrvatska u doglednoj budućnosti biti samo geografski pojam.


Negativni demografski trendovi postaju sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta u Hrvatskoj, ističe HGK. Prisutni su u svim županijama, u nekima manji, u nekima alarmantni, poput Ličko-senjske županije, gdje je udio stanovnika u ukupnoj populaciji 2017. godine samo 1,1 posto. Prije deset godina udio LSŽ iznosio je 1,2 posto.

Na žalost, demografske projekcije predviđaju ne samo nastavak nego i pogoršanje trendova – od 2021. godine u desetogodišnjim je projekcijama stopa pada broja stanovnika dinamičnija, pa se tako od 2041. do 2051. godine predviđa najdinamičnije smanjenje stanovništva u odnosu na prethodno desetljeće, za gotovo osam posto, piše 24sata.

Već se 2021. godine očekuje da će broj stanovnika Hrvatske pasti ispod četiri milijuna, a do 2051. godine bit će tek nešto iznad tri milijuna.

To znači da se u 40 godina predviđa da će se broj stanovnika Hrvatske smanjiti za više od četvrtine, odnosno nestat će stanovništvo veličine Grada Zagreba i Zagrebačke županije zajedno, piše u analizi koje je novinarima u petak poslala HGK.

Naseljenost županija vrlo je neravnomjerna, s dominacijom Grada Zagreba: najmnogoljudniji Grad Zagreb ima 17,5 puta više stanovnika od najmanje naseljene Ličko-senjske županije, ali i 1,8 puta više od druge najmnogoljudnije, Splitsko-dalmatinske županije. Tako je u Gradu Zagrebu 2017. godine živjelo 19,5 posto stanovništva RH, što je bilo 1,3 postotna boda više nego deset godina prije te ujedno i rekordno. Štoviše, Prema podacima HGK-a, rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe samo Grad Zagreb te Zadarska i Istarska županija. Zajedničko je tim trima županijama da imaju viši priljev od odljeva stanovništva u emigracijskim i međužupanijskim migracijskim procesima.

Najveći je pad udjela zabilježen kod Sisačko-moslavačke (za 0,5 postotnih bodova) i Vukovarsko-srijemske županije (za 0,4 postotna boda). Znatno je pao i udio stanovništva Slavonije u stanovništvu regije Kontinentalne Hrvatske: u pet je slavonskih županija 2017. godine živjelo 26,7 posto stanovništva ove regije, što je 1,7 postotnih bodova manje nego 2008. godine. Te su županije suočene s problemom najdinamičnije emigracije, iseljavanja u druge županije, niskog prirodnog prirasta, niskog vitalnog indeksa, bržeg starenja stanovništva i posljedično, pada broja stanovnika. Stanovnici tih županija u većem broju odlaze iz zemlje ili odlaze u druge županije (najviše Grad Zagreb i primorske županije) zbog ekonomskih ograničenja u vlastitoj županiji, ističe HGK.

Smanjenje udjela četrnaest županija Kontinentalne Hrvatske nadomjestio je porast udjela broja stanovnika u pet od sedam županija Jadranske Hrvatske (Šibensko-kninska i Ličko-senjska bili su izuzeci). Tako se i udio stanovništva Jadranske Hrvatske u ukupnom stanovništvu RH povećao, dok je udio stanovništva Kontinentalne Hrvatske pao – navodi se između ostalog u analizi.

 

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Pročitajte još
Close
Back to top button
Close