Turizam

Na današnji dan završena je RAKOVIČKA BUNA – Eugen Kvaternik pokazao hrabrost i dao život za ideale

Mnogo je tema iz krajeva Plitvičkih dolina koje često ostanu bez dovoljno medijske pažnje, a jedna od njih svakako je i jedna od najpoznatijih buna u Hrvatskoj – ona Rakovička. U Ćuić brdu nedaleko Rakovice 8. listopada 1871. godine pokrenuta je Rakovička buna. Najpoznatija po Eugenu Kvaterniku, hrvatskom političaru, pravniku i piscu, a na kraju  velikom revolucionaru.

Tko je bio Eugen Kvaternik?


Rodio se u Zagrebu 1825. godine u profesorskoj obitelji. Majka Marija Antonija bila je učiteljica u zagrebačkoj ženskoj pučkoj školi, a otac Romuald Josip profesor povijesti na zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji. Eugen Kvaternik kao vrijedno dijete pohađao je Gimnaziju u Zagrebu i Rijeci, a zanimljivost je da je jedno vrijeme bio i školski kolega ocu domovine Anti Starčeviću. Kvaternik je studirao teologiju u čak tri grada, Senju, Zagrebu i Pešti, ali ju nikada nije završio. Kasnije je prešao na pravo a slušao je i predavanja pedagogije. 1847. godine Eugen Kvaternik postaje učitelj, a 1848. po naredbi bana Josipa Jelačića kreće u borbu protiv Mađara. Nakon povratka, od 1851. kreće u bavljenje odvjetništvom. Uz dr. Antu Starčevića postavio je temelje do danas hrvatskog pravaštva, a po njegovoj ideji od 1861. godine Stranka prava na čelu je narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske.

Rakovička buna kao kraj životne priče Kvaternika

Kvaternik je u političkoj karijeri slovio za pronicljivog i aktualnog političara koji u svakom trenutku radi poteze koji imaju svoju ozbiljnu svrhu, a na kraju je u jednom takvom potezu i skončao. Eugen Kvaternik još je krajem 1859. godine počeo razmišljati o ustanku čiji bi cilj bio potpuno oslobođenje od Austrije. Nakon što se između 1863. i 1865. pregovaralo o zajedničkom talijansko-mađarsko-hrvatskom ustanku, 1871. je Kvaternik odlučio samostalno s vlastitim narodnim snagama napraviti ono o čemu se mnogo pričalo – pokrenuti ustanak.

Graničari su trebali biti sredstvo velikog ustanka, riječ je o domaćim ljudima u Vojnoj krajini koji su bili većinom pravoslavne vjere. Najuži krug ustanika činili su Ante Rakijaš, Vjekoslav Bach (urednik pravaškog glasila), Petar Vrdoljak (saborski zastupnik), braća Ćuići iz Broćanca i Ante Turkalj (općinski bilježnik Rakovice). Ideja je bila da ako Rakovička buna uspije, formirati će se vlada pravaša na čeku s Antom Starčevićem, a ako ne uspije u tom slučaju će se stranka ipak sačuvati.

Trodnevna akcija počela u Ćuić brdu

Sve je počelo u selu Ćuić brdo blizu Rakovice gdje su se njegovi pristaše okupili 7. listopada 1871. i iste večeri formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Eugenom Kvaternikom. 8. listopada počela je Rakovička buna. Drugog dana ujutro ustanici su otišli do Rakovice gdje su zatvorili zatečene oficire i zaplijenili vojničku kasu. Prva okolna sela; Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila, odmah su prihvatila novu vlast Eugena Kvaternika, ali do problema je došlo u Drežniku.

Drežničani su odbili novu vlast i to je bio početak kraja Rakovičke bune.

Objavljen proglas Hrvatske narodne vlade s načelima

eugen-kvaternik
Eugen Kvaternik

1. Sve žive sile naroda upravljene su na oslobođenje naroda ispod švapsko-mađarskog gospodstva.
2. Jednakost pred zakonom.
3. Pravedno sudstvo.
4. Općina odgovara za sigurnost osoba i imetka; ona si sama obavlja poslove svoje administracije i sudovanja.
5. Svatko mora primiti povjerenu mu službu.
6. Sudovanja nema za vrijeme narodnoga ustanka, a izdat će se naknadno posebne naredbe o obstojećem zakonu za vrijeme ustanka.
7. Ukidaju se regimente i uvađaju slobodne županije.
8. Svećenici obih vjeroispovijedanja imadu narod poučiti u ljubavi i slozi kršćanskoj.

Sljedećeg dana, 9. listopada, vijest se proširila do Zagreba nakon čega su se susjedne kumpanije otočke, ogulinske i slunjske regimente aktivirale kako bi vojska što prije došla do Rakovice.

Već 10. listopada Eugen Kvaternik ušao je u Plaški bez otpora, međutim nakon puštenog lošeg glasa o njegovim dobrim odnosima s “mađaronima” i planiranja protiv Cara, time nezadovoljni pravoslavci mu okreću leđa i dio ustanika se povlači iz Rakovičke bune. Rakovička buna pala je zbog glasina.

Nakon toga od 1700 ustanika ostalo je tek njih 400, a Kvaternik tada odlučuje krenuti prema Bosni kako bi izbjegao smrt. Carska vojska tada im je već pripremila zasjedu i 11. listopada na putu prema Bosni Ante Rakijaš, Rade  Ćuić, Kvaternik i Bach, ušli su u pucnjavu iz zasjede. Močila su tako bila posljednje mjesto života trojice, Rakijaša, Kvaternika i Bacha. Rade Ćuić ranjen je pobjegao prema Bosni. Tijela trojice zakopana su u zajedničkoj grobnici koja vodi prema Drežniku. Ovako je završena Rakovička buna!

U današnje vrijeme Rakovica se ponosi Eugenom Kvaternikom. Mnoge institucije i ustanove nose njegovo ime, poput Osnovne škole, sportskih udruga i drugih.

Prisjetimo se i epitafa koji je na spomeniku Eugena Kvaternika, a autor je Matoš:

   „Tu leži div

Naš stid i sram

Što bješe kriv

Jer bješe sam“

 

 

 

Foto: TZ Općine Rakovica

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close