Crtice iz povijesti: Ustanak Ljudevita Posavskog

Ustanak Ljudevita Posavskog, kneza Donje Panonije, važan je za hrvatsku historiografiju jer je to prvi put u povijesti da se spominju vladari koji su nesumnjivo bili hrvatskog porijekla.

Iako je završio neuspjehom, ustanak je nagovijestio slabljenje Bizantskog i Franačkog Carstva, u kojima je tada počeo polagan, ali siguran proces raspadanja na manje države.

Ljudevit Posavski (vladao oko 817. – 823.; pridjevak mu je dala hrvatska historiografija u 19. st.) bio je knez Donje Panonije (tzv. Posavske Hrvatske) koji je 819. podigao ustanak protiv franačkih vlastodržaca. Ustanak je bio širokih razmjera i zahvatio veliko područje jer su mu se priključili mnogi okolni slavenski narodi. Na strani Franaka, protiv Ljudevita i njegovih saveznika, borio se Borna, knez Dalmacije i Liburnije. Ustanak se pretvorio u dugotrajni rat, koji je unatoč velikim vojničkim naporima Franaka trajao četiri godine, od 819. do 822. kada je Ljudevit bio primoran napustiti svoje sjedište u Sisku. Sljedeće je godine Ljudevit ubijen.

Hrvatske zemlje neposredno prije ustanka

Ljudevit Posavski i Borna prve su nam poznate ličnosti za koje sigurno možemo reći da su bili vladari hrvatskih zemalja. U ranom srednjem vijeku nije postojala jedinstvena hrvatska država, već su hrvatske zemlje obuhvaćale tri cjeline, svaka sa svojim posebnostima, kako prirodnim tako i etnokulturnim i gospodarskim. Te tri regije su srednjovjekovna Slavonija – nizinski prostor od Gvozda prema sjeveru do Drave, srednjovjekovna Hrvatska – krševit brdski prostor od Gvozda do Jadrana, te srednjovjekovna Dalmacija koja je obuhvaćala stare bizantske gradove i njihovu neposrednu okolicu s istočnojadranskim otocima. Zemlja kneza Ljudevita obuhvaćala je prostor na kojem će se razviti srednjovjekovna Slavonija, a Bornina kneževina zauzimala je prostor neposredno na sjeveru srednjovjekovne Hrvatske. U 9. st. raznorodnost hrvatskog prostora bila je još vrlo izražena – proces njegova spajanja u jedinstvenu političku cjelinu tek je započeo, utjecaj sila Bizanta i Franačke („Istoka“ i „Zapada“), kao i unutarnje razlike među stanovništvom triju cjelina hrvatskog prostora nisu ni izbliza bile nadvladane.

Pročitajte cijeli članak na povijest.hr

 

---

Foto: hr.wikipedia